Novo međunarodno istraživanje, objavljeno u časopisu American Journal of Preventive Medicine (Elsevier), analiziralo je prehrambene navike i podatke o smrtnosti iz osam zemalja -uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Brazil i Australiju, te otkrilo zabrinjavajući trend: što više ultraprerađene hrane jedemo, to je veći rizik od prerane smrti.

Što točno spada pod ultraprerađenu hranu?

Ultraprerađena hrana (UPF – ultra-processed foods) obuhvaća gotove i polugotove proizvode koji sadrže vrlo malo ili nimalo cjelovitih sastojaka. Tu spadaju grickalice, zaslađeni napici, instant juhe, mesne prerađevine, industrijski kruh, žitarice za doručak, brza hrana i brojni “fit” proizvodi.

Takvi proizvodi često sadrže umjetne arome, bojila, zaslađivače, emulgatore i konzervanse - tvari koje poboljšavaju okus i trajnost, ali nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost.

„Svako povećanje unosa UPF-a povećava rizik smrti“

Prema glavnom autoru istraživanja, dr. Eduardu Augustu Fernandesu Nilsonu iz brazilske istraživačke institucije Fiocruz, problem nije samo u kalorijama, šećeru i mastima:

„Ultraprocesirana hrana utječe na zdravlje i zbog promjena koje nastaju tijekom industrijske prerade te brojnih umjetnih dodataka. Svakih 10% povećanja udjela UPF-a u prehrani povećava rizik smrti od svih uzroka za 3%.“

Drugim riječima, osobe koje više od polovice svojih kalorija unose iz ultraprerađene hrane imaju značajno veći rizik od prerane smrti. Samo u SAD-u, prema procjeni istraživača, oko 124.000 preuranjenih smrti u 2018. godini bilo je povezano s konzumacijom UPF-a.

Više od 30 bolesti povezanih s UPF-om

Znanstvenici navode da je visoka konzumacija ultraprerađene hrane povezana s čak 32 različite bolesti - među njima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pretilost, depresija i pojedini oblici raka.

Uobičajeni aditivi u hrani povezani s većim rizikom od dječje astme

Za razliku od prijašnjih studija koje su proučavale pojedine nutrijente (poput šećera ili soli), ovo istraživanje prvi put procjenjuje ukupni utjecaj industrijski prerađene hrane na sveukupnu smrtnost.

Rastući problem i u zemljama u razvoju

Dok je u bogatijim zemljama potrošnja UPF-a već godinama visoka i stabilna, u državama srednjeg i niskog dohotka ona ubrzano raste.

Dr. Nilson upozorava: „Iako je teret bolesti trenutno najveći u razvijenim zemljama, on brzo raste i drugdje. Potrebne su globalne politike koje će obeshrabriti konzumaciju ultraprerađene hrane i potaknuti povratak tradicionalnim prehrambenim navikama.“

Povratak jednostavnoj i prirodnoj prehrani

Stručnjaci poručuju: ključ zdravlja je u svježoj i minimalno prerađenoj hrani - voću, povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i domaćim jelima.
Smanjenje unosa industrijskih proizvoda ne samo da smanjuje rizik od bolesti, nego i poboljšava energiju, raspoloženje i dugoročno zdravlje.

Ana A.