KILOGRAMI
Povremeni post nije bolji od uobičajenih dijeta
Freepik
Povremeni post (intermittent fasting) nije ništa bolji za skidanje kilograma od konvencionalnih dijeta te je tek neznatno učinkovitiji od toga da ne radite ništa, pokazao je veliki pregled znanstvenih dokaza, piše The Guardian.
Istraživači su proučili 22 svjetske studije i otkrili da su ljudi s viškom kilograma izgubili isto na težini prateći klasične dijete kao i povremeni post, uključujući popularnu 5:2 dijetu koju je promovirao Michael Mosley.
Prema pregledu, povremeni post je bio tek malo bolji od nikakve dijete, jer su ljudi izgubili oko 3% tjelesne težine. To je manje od 5%, što liječnici smatraju važnim. Sve studije su trajale najviše godinu dana.
"Povremeni post nije čudotvorno rješenje, ali može biti jedna od nekoliko opcija za kontrolu tjelesne težine", rekao je dr. Luis Garegnani, vodeći autor i direktor Cochraneovog suradničkog centra u talijanskoj bolnici u Buenos Airesu u Argentini. "Povremeni post vjerojatno daje rezultate slične tradicionalnim dijetalnim pristupima. Ne čini se jasno boljim, ali nije ni lošiji."
Popularnost naspram dokaza
Povremeni post, gdje ljudi jedu samo u određeno vrijeme ili poste određene dane, postao je vrlo popularan zbog tvrdnji da pomaže u mršavljenju, poboljšava zdravlje i usporava starenje.
Cochraneov pregled koristio je napredne metode za analizu podataka iz kliničkih ispitivanja s 1.995 odraslih iz Europe, Sjeverne Amerike, Kine, Australije i Južne Amerike. Ispitivanja su proučavala različite vrste povremenog posta, kao što su:
- Post svaki drugi dan.
- Dijeta 5:2 (post dva dana u tjednu).
- Vremenski ograničeno jelo.
Osim malih koristi za mršavljenje, istraživači nisu našli dokaze da povremeni post poboljšava kvalitetu života više od drugih dijeta.
Nedostatak podataka o zadovoljstvu korisnika
Garegnani je naglasio da je važno razjasniti dokaze o dijetama s postom jer su vrlo popularne i često promovirane u medijima. Mnoge studije su kratke i slabije kvalitete, pa je teško donijeti čvrste zaključke. Iznenađuje da nijedna od 22 studije nije pitala sudionike jesu li zadovoljni povremenim postom.
Dr. Zhila Semnani-Azad s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru smatra da na dobrobiti povremenog posta može utjecati vrijeme obroka, jer su cirkadijalni ritmovi tijela duboko povezani s metabolizmom. Studije na životinjama sugeriraju da post može:
- Promijeniti način na koji se koriste zalihe masti.
- Poboljšati osjetljivost na inzulin (važno za dijabetes).
- Smanjiti upale i oksidativni stres.
- Potaknuti autofagiju (mehanizam "recikliranja" stanica), što može biti dobro za dugovječnost.
Ona dodaje da je problem to što ne postoji jedinstvena definicija povremenog posta, pa je teško razumjeti njegove učinke.
Evolucijska prilagodba
Maik Pietzner, profesor na Institutu za zdravlje u Berlinu, iznenadio se što je mršavljenje kod posta bilo tako malo u odnosu na ne poduzimanje ništa. Kaže da to odgovara dokazima da su ljudi manje aktivni dok poste i da je mršavljenje teško bez lijekova.
Njegova istraživanja pokazuju da kratki periodi potpunog posta, čak i do dva dana, malo utječu na tijelo. Ljudi bi trebali postiti puno duže da bi vidjeli promjene koje mogu donijeti koristi. U jednoj studiji, sudionici su sedam dana pili samo vodu, a veće promjene u proteinima u krvi pojavile su se tek nakon tri dana.
"Ako se ljudi osjećaju bolje na takvim režimima prehrane, ne bih ih odvraćao od toga, ali ovaj rad jasno pokazuje da nema čvrstih dokaza za pozitivne učinke osim mogućeg umjerenog gubitka težine", rekao je Pietzner.
"Naša su tijela evoluirala u uvjetima stalne nestašice hrane i mogu se jako dobro nositi s dugim razdobljima bez nje, ali to ne znači da funkcioniramo išta bolje jednom kada se ti evolucijski programi aktiviraju."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
