Pizza, hamburgeri i slični obroci možda su vam u mladosti bili neizostavan dio jelovnika no s godinama njihova konzumacija može postati veliki izazov za probavni i opći zdravstveni sustav.

Ako nakon večere bogate masnoćama osjećate nadutost, mučninu ili nelagodu, niste jedini. Intolerancija na masnu hranu, poznata i kao malapsorpcija masti, sve je učestalija s godinama. Iako je teško prepoznati povezanost s intolerancijom na masnoće, posebno jer se simptomi često preklapaju s drugim probavnim smetnjama, vrijedi obratiti pažnju na ono što vam tijelo pokušava reći.

Masna hrana bogata je kalorijama, zasićenim mastima i solju, a istovremeno siromašna vlaknima, vitaminima i mineralima. Iako povremeni cheat meal neće narušiti vaše zdravlje, dugoročna i česta konzumacija može dovesti do brojnih problema.

U nastavku donosimo sedam najčešćih negativnih učinaka masne hrane na vaše tijelo.

1. Probavne tegobe: nadutost, mučnina i proljev

Masna hrana usporava pražnjenje želuca jer zahtijeva više vremena za probavu. Ovaj proces može izazvati osjećaj težine, mučninu, pa čak i proljev, osobito kod osoba s osjetljivim crijevima, poput onih sa sindromom iritabilnog crijeva. Velika količina masnoće može izazvati i takozvani „laksativni efekt“, ubrzavajući prolazak hrane kroz probavni sustav prije nego se pravilno probavi.

2. Slabljenje crijevne mikrobiote

Crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u imunološkom odgovoru i probavi. Prehrana bogata mastima i siromašna vlaknima može narušiti ravnotežu korisnih bakterija u crijevima, pogodovati razvoju upalnih procesa i oslabiti otpornost organizma.

Zašto je mediteranska dijeta još uvijek tako popularna? Razlog je jasan – stvarno djeluje!

3. Povećanje tjelesne težine i rizik od pretilosti

Masnoće sadrže čak 9 kalorija po gramu, dok ugljikohidrati i proteini sadrže samo 4. Stoga nije čudno da česta konzumacija masne hrane dovodi do kalorijskog viška i nakupljanja masnog tkiva, čime raste rizik od pretilosti i metaboličkog sindroma.

4. Rizik od srčanih bolesti i moždanog udara

Mnoga pržena jela pripremaju se u biljnim uljima bogatim omega-6 masnim kiselinama. Kad se ta ulja zagriju do visokih temperatura, stvaraju se štetni oksidacijski spojevi koji mogu doprinijeti upalnim procesima u tijelu. Osim toga, zasićene masti mogu povećati razinu LDL „lošeg“ kolesterola i smanjiti HDL „dobri“ kolesterol, čime se povećava rizik od začepljenja krvnih žila.

5. Povećan rizik od dijabetesa tipa 2

Debljina, potaknuta čestom konzumacijom masne hrane, jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj dijabetesa tipa 2. Višak masnog tkiva ometa osjetljivost stanica na inzulin, a masnoća u jetri dodatno narušava regulaciju šećera u krvi.

6. Povećana sklonost aknama i kožnim problemima

Masna hrana s visokim glikemijskim indeksom, poput krafni i pomfrita, uzrokuje nagle skokove šećera u krvi. To može potaknuti upalne procese i povećati izlučivanje sebuma, što doprinosi nastanku akni. Neka istraživanja upućuju i na ulogu zasićenih masti u poticanju kožnih upala.

7. Negativan utjecaj na mozak i mentalno zdravlje

Masna hrana može povećati propusnost crijevne barijere, omogućujući ulazak upalnih molekula u krvotok i mozak. Ovo može dovesti do tzv. neuroinflamacije, koja ometa prijenos živčanih impulsa i može doprinijeti problemima s koncentracijom, pamćenjem i raspoloženjem.

Kurkuma kao prirodan saveznik protiv upala, bolesti srca i starenja mozga

Kako smanjiti unos masne hrane?

Dva su bitna pravila– jedno je zdraviji način pripreme, a drugo uvrštavanje nutritivno kvalitetnijih zamjena u jelovnik. Krenimo redom: 

• Zdravije metode pripreme
• Pečenje u pećnici – hrskava tekstura uz minimalnu količinu ulja
• Air fryer – manje masnoće uz isti okus
• Kuhanje na pari – savršeno za povrće i ribu
• Roštiljanje – manje ulja a više arome 

Nutritivne zamjene:

• Burgeri  - zamijenite ih domaćim burgerima s nemasnim mesom i integralnim pecivom
• Pomfrit – odlučite se za pečeni batat, mrkvu ili ciklu
• Pizza - napravite tanke kore s povrćem i umjerenim sirom
• Čips - odaberite pečeni kelj ili pita čips s humusom ili sušeno voće poput jabuka
• Krafne – zamijenite ih voćem, smoothijem ili zobenim muffinima 

Iako povremeno uživanje u masnoj hrani neće rezultirati strašnim posljedicama, dugoročna i česta konzumacija može imati ozbiljan utjecaj na probavu, srce, kožu, mozak i cjelokupno zdravlje.

Umjesto da potpuno izbacite omiljena jela, pokušajte ih pripremiti na zdravije načine i uvrstiti više cjelovitih, hranjivih namirnica u prehranu. Na taj način čuvate zdravlje, a ne odričete se povremenih užitaka.

Dijana K.M