Jeste li znali da se proizvod smatra veoma slanim ako sadrži više od 1,5 g soli na 100 g namirnice? Ili da sve tri vrste soli sadrže 97 do 99 posto natrijevog klorida? Možda se upoznati s time da većina ljudi dnevni unos soli prekorači čak i ako ne soli hranu koju jede? O svemu ovome danas razgovaramo s nutricionisticom Amandom Gaši koja je s nama podijelila zanimljive uvide u to na koje sve načine sol unosimo u organizam, a da toga uopće nismo svjesni.

Ne nasjedajte na natpise "fit" i "light": Nutricionistica otkriva kako pravilno čitati deklaracije

Sol utječe na važne funkcije ljudskog tijela (ravnotežu tekućina, rad mišića, regulaciju krvnog tlaka…),a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dnevno bismo trebali unositi do 5 g soli. No, činjenica je da ljudi danas unose znatno više od ove propisane količine. 

“Prema istraživanjima, unos soli u Hrvatskoj je 11,6 g dnevno po glavi stanovnika, što je više od duple preporučene dnevne doze. Izreka 'više nije i bolje' ovdje se pokazuje na djelu jer dugotrajan prekomjeran unos soli može negativno utjecati na zdravlje (utjecaj na krvni tlak, zadržavanje vode i oticanje, opterećenje bubrega i sl.)”, napominje Amanda Gaši.

Posebno je istaknula da dosoljavanje, suprotno uvriježenom mišljenju, zapravo čini manji postotak unosa soli. Glavni krivac za prekomjerni unos soli su polugotova i gotova hrana te hrana iz restorana za kojima posežemo zbog uštede vremena. 

Namirnice s mnogo soli

Suhomesnati proizvodi i slane grickalice namirnice su za kojima često posežemo, a prepuni su soli. No, nutricionistica još više upozorava na namirnice poput, primjerice, slatkih pekarskih proizvoda, koje nemaju slan okus, a vrve solju. Osim toga, potrebno je obratiti pažnju i na prerađene žitarice koje često jedemo za doručak, kupovne umake i namaze, konzervirano povrće i juhe te vegetarijanske zamjene za meso koje se percipiraju kao “zdraviji” izbori, a uopće ne moraju takvima biti. 

“Proizvod se smatra bogatim solju ako sadrži više od 1,5 g soli na 100 g namirnice, dok se niskim unosom smatra manje od 0,3 g soli na 100 g proizvoda. Sve vrijednosti koje se nalaze između te dvije granice predstavljaju umjerenu količinu soli. Kako bismo izbjegli prekomjeran unos skrivene soli, preporuka je da se ograniči unos visoko procesiranih namirnica te da se pažljivije čita deklaracija”, objasnila je Amanda Gaši.

U tu kategoriju spadaju himalajska sol i morska sol iako ljudi često vjeruju kako su one zdravije od obične. Zapravo, važno je znati da se upravo obična kuhinjska sol jodira u mnogim zemljama (uključujući i Hrvatsku) kako bi se spriječile bolesti štitnjače. 

Foto: Privatna arhiva Amande Gaši

“Za razliku od obične kuhinjske soli, morska i himalajska sol se minimalno rafiniraju stoga sadrže bolji mineralni profil od obične soli. Navodi se kako himalajska sol sadrži čak 84 različita minerala, no valja napomenuti kako se oni ne nalaze u dovoljnim količinama, što u prijevodu znači da neće imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje”, objašnjava nutricionistica razliku između vrsta soli. 

Napomenula je da ako težite minimalno procesiranim namirnicama i smanjenju aditiva, himalajska sol može biti dobar izbor, no svakako je potrebno  tijelu osigurati dovoljnu količinu joda iz alternativnih izvora (npr. riba, morske alge ili jod u obliku dodatka prehrani). Nutricionistica upozorava i da se za vrijeme trudnoće i dojenja potreba tijela za jodom povećava, pa himalajska sol u tom periodu možda ipak nije najbolji izbor.

Kako unos viška soli može utjecati na organizam?

Ako u svoj organizam unosite previše soli, ona prvenstveno utječe na zadržavanje tekućine i porast krvnog tlaka. Neke od ozbiljnih posljedica za zdravlje uključuju visoki krvni tlak (rizik od hipertenzije, moždanog i srčanog udara), oštećenje bubrega i stvaranje bubrežnih kamenaca, gubitak kalcija i slabljenje kostiju (smanjenje gustoće kostiju i povećan rizik od osteoporoze), oticanje tkiva (edemi) te oštećenje želuca jer izrazito slana hrana nadražuje želučanu sluznicu (povećan rizik od nastanka čira te raka želuca). 

Foto: Privatna arhiva Amande Gaši

Višak soli u organizmu prepoznaje se po određenim simptomima, a neke od njih moguće je prepoznati već nakon što ste unijeli suviše slanu namirnicu: 

• učestala žeđ,
• učestalo mokrenje, 
• suhoća u ustima, 
• natečenost (najčešće u zglobovima),
• zbog dehidracije stanica može se pojaviti i blaga glavobolja.

Nutricionistica upozorava: TikTok je pun prehrambenih savjeta koji jednostavno nisu točni

“S druge strane, dugotrajan prekomjeran unos soli se može primijetiti po konstantno visokom krvnom tlaku, promijenjenom osjetu okusa (neslana i umjereno slana hrana se doima neukusnom jer su okusni pupoljci navikli na veću slanoću), učestali grčevi, a moguća je pojava umora i “moždane magle” (tzv. brain fog)”, napominje nutricionistica.

Postoje načini na koje možete smanjiti unos soli

Amanda Gaši s nama je podijelila neke svoje trikove koji će vam pomoći da smanjite dnevni unos soli u svojoj prehrani:

• Blago kiseljenje hrane: sok od limuna, limete ili kvalitetni ocat (balzamički, jabučni) prirodno podižu okuse i prividno nadomještaju slanost.
• Korištenje drugih začina umjesto soli (npr. češnjak, luk, bosiljak, origano, majčina dušica, ružmarin, dimljena paprika i čili…) koji će dati hrani potrebnu aromu.
• Ispiranje konzervirane hrane pod mlazom vode, što će ukloniti značajan udio soli u namirnici.
• Izbjegavanje umaka i dresinga s visokim udjelom soli, još bolje ako postoji opcija da se napravi domaći umak ili dresing.
• Korištenje svježih i neprerađenih namirnica jer ne sadrže „skrivenu“ sol
• Čitanje deklaracija i biranje namirnica s manjim udjelom soli.

“Za kraj bih stavila i jedan očit trik, a to je manje soljenja hrane. Postepenim smanjivanjem soli u hrani, okusni pupoljci će se naviknuti te će se nakon nekoliko dana moći  primijetiti kako hrana s manjom količinom soli ima bolji, puniji okus”, poručila je nutricionistica na kraju.