Istraživači sa Sveučilišta u Čileu otkrili su da fanatična privrženost nogometnom klubu doslovno mijenja način na koji mozak obrađuje emocije, nagradu i samokontrolu. U studiji koja je obuhvatila 60 muških navijača, znanstvenici su pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) proučavali moždanu aktivnost dok su ispitanici gledali snimke golova koje su postizali njihov omiljeni, rivalski ili neutralni tim.

Sudionici su podijeljeni u tri skupine – promatrače, navijače i fanatike – prema intenzitetu njihove strasti, mjerenom Ljestvicom fanatizma nogometnih navijača koja obuhvaća 13 stavki, uključujući “sklonost nasilju” i “osjećaj pripadnosti”. Pokazalo se da fanatici doživljavaju uspjeh svog tima kao osobni trijumf, a poraz kao prijetnju vlastitom identitetu, prenosi Euronews.

Kako pobjeda aktivira sustav nagrađivanja

Kada njihov tim postigne pogodak protiv rivala, u mozgu se aktiviraju regije povezane sa sustavom nagrađivanja – iste koje reagiraju na hranu, seks i droge. Pobjeda, doslovno, djeluje kao droga. No kada njihov tim izgubi od najvećeg protivnika, situacija se dramatično mijenja: aktivira se mreža odgovorna za razumijevanje drugih, dok aktivnost u dorzalnom anteriornom cingularnom korteksu (dACC) – dijelu mozga zaduženom za samokontrolu i emocionalnu ravnotežu – opada.

Dr. Kust: "Kao onkolog znam koliki je rizik od raka - zato sam usvojio ovih pet zdravih navika"

“Rivalstvo u sekundi preoblikuje ravnotežu između procjene i kontrole u mozgu,” objašnjava voditelj istraživanja Francisco Zamorano, izvanredni profesor na Sveučilištu San Sebastián u Santiagu. “U tim trenucima mozak fanaticima jednostavno daje prednost emocijama nad razumom.”

Fanatizam ne poznaje granice – od stadiona do politike

Najizraženiji učinci zabilježeni su kod najstrastvenijih navijača, onih čiji se identitet u potpunosti isprepleo s klubom. Upravo kod njih dolazi do gubitka emocionalne regulacije kada je „njihov“ tim ugrožen. To bi, prema Zamoranu, moglo objasniti zašto inače mirni i racionalni ljudi tijekom utakmica postaju impulzivni, pa čak i agresivni.

Istraživači upozoravaju da ovi moždani mehanizmi nisu ograničeni samo na sport. Slični obrasci javljaju se u religijskom i političkom fanatizmu. Kao ilustraciju, Zamorano navodi napad na američki Kapitol 6. siječnja 2021. godine, kada su članovi ekstremno polarizirane skupine pokazali “klasične znakove narušene kognitivne kontrole” – upravo ono što je u laboratoriju zabilježeno smanjenom aktivnošću dACC-a.

Rješenje se krije u djetinjstvu

Ipak, postoji i dobra vijest. Mozdani krugovi koji upravljaju ravnotežom između nagrade i kontrole oblikuju se u ranom životu, što znači da postoje načini za prevenciju ekstremnog ponašanja. “Kvaliteta skrbi, izloženost stresu i socijalno učenje u djetinjstvu određuju koliko ćemo kasnije biti ranjivi na fanatične poruke,” kaže Zamorano i naglašava da je zato zaštita djetinjstva najmoćnija strategija protiv fanatizma.