Starenje je neizbježno, ali način na koji starimo uvelike ovisi o svakodnevnim navikama. Stručnjaci za dugovječnost ističu da ne postoji čarobna tableta koja zaustavlja biološki sat, no znanstveni dokazi jasno pokazuju da stil života ima daleko veći utjecaj na duljinu i kvalitetu života nego genetika. Ono što jedemo, koliko se krećemo, kako spavamo i kakve odnose gradimo svakodnevno oblikuje naš takozvani “health span”, razdoblje života provedeno u dobrom zdravlju, piše Forbes.

Liječnici naglašavaju da nikada nije kasno za promjene. Čak i usvajanje zdravijih navika u kasnijoj životnoj dobi može smanjiti rizik od bolesti, krhkosti i gubitka samostalnosti. Dobra vijest je da većina tih promjena ne zahtijeva skupe tretmane niti posebnu tehnologiju.

Prehrana bogata biljkama kao temelj zdravog starenja

Jedan od najvažnijih čimbenika dugovječnosti je prehrana. Kronične bolesti povezane sa starenjem često su povezane s dugotrajnom upalom u tijelu. Prehrana koja se temelji na biljnim namirnicama bogata je antioksidansima i vlaknima, koji smanjuju upalne procese i podržavaju zdrav crijevni mikrobiom.

Freepik

Istraživanja pokazuju da veći unos biljnih proteina, uz manju konzumaciju crvenog i prerađenog mesa, smanjuje ukupni i kardiovaskularni rizik od smrtnosti. Prehrambeni obrasci zabilježeni u takozvanim “plavim zonama” dodatno potvrđuju važnost cjelovitih namirnica, fermentirane hrane i umjerene konzumacije mesa.

Redovito kretanje 

Tjelesna aktivnost ima ključnu ulogu u očuvanju pokretljivosti, ravnoteže i neovisnosti. Kako starimo, prirodno gubimo mišićnu masu i snagu, ali redovito vježbanje, osobito trening snage, može taj proces značajno usporiti. Stručnjaci ističu da kombinacija aerobne aktivnosti i vježbi snage smanjuje rizik od padova, srčanih bolesti, kognitivnog propadanja i depresije. Čak i umjereni programi vježbanja kod starijih osoba pokazuju poboljšanja u općem zdravlju i osjećaju vitalnosti.

Briga za mentalno zdravlje

Kronični stres ne utječe samo na raspoloženje, već i na cijelo tijelo. Dugotrajno povišene razine hormona stresa povezane su s upalom, oslabljenim imunitetom i ubrzanim razvojem bolesti povezanih sa starenjem.

Psihologinja Čopec savjetuje kako preživjeti postblagdansku depresiju i siječanjski 'blues'

Upravljanje stresom kroz svjesno disanje, meditaciju, kretanje i kvalitetan san pomaže očuvanju mentalne ravnoteže. Stručnjaci naglašavaju da način na koji reagiramo na stres često ima veći utjecaj na zdravlje nego sami stresni događaji.

Društvene veze kao zaštitni faktor

Društvena izolacija i usamljenost povezane su s većim rizikom od kroničnih bolesti i ranije smrtnosti. Redoviti kontakti s obitelji, prijateljima i zajednicom doprinose osjećaju svrhe i pripadnosti, što se pozitivno odražava na mentalno i fizičko zdravlje. Studije provedene u dugovječnim populacijama pokazuju da snažne obiteljske i zajedničke veze igraju važnu ulogu u očuvanju zdravlja u starijoj dobi.

Kvalitetan i redovan san

San je jedno od najvažnijih, ali često zanemarenih područja zdravlja. Tijekom sna tijelo se obnavlja, mozak uklanja otpadne tvari, a pamćenje i emocionalna stabilnost se učvršćuju. Istraživanja pokazuju da je redovitost sna, odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme, snažniji pokazatelj dugovječnosti od same duljine sna. Sedam do devet sati kvalitetnog sna, uz dosljednu rutinu i ograničenje ekrana, kofeina i alkohola, značajno doprinosi dugoročnom zdravlju.

Freepik

Dugovječnost nije rezultat jedne odluke, već niza malih, svakodnevnih izbora. Prehrana, kretanje, mentalna ravnoteža, društvene veze i san zajedno stvaraju temelje za dulji i kvalitetniji život. Umjesto savršenstva, stručnjaci preporučuju dosljednost. Male promjene, ponavljane iz dana u dan, s vremenom se zbrajaju i donose najveću korist.