Spol je najvažniji čimbenik kada govorimo o razlikama u slušnoj percepciji – žene imaju osjetno osjetljiviji sluh od muškaraca, pokazalo je to novo istraživanje

Poznato je da se sluh s godinama pogoršava no manje se zna o utjecaju drugih bioloških i okolišnih faktora poput spola, jezika, etničke pripadnosti, lokalne okoline ili čak razlike između lijevog i desnog uha.

Stoga je tim znanstvenika pod vodstvom dr. Patricije Balaresque iz Centra za istraživanje bioraznolikosti i okoliša (CRBE) u Toulouseu, u suradnji s prof. Turi King sa Sveučilišta u Bathu, proveo je testove sluha na 450 ljudi iz 13 različitih populacija diljem svijeta – uključujući Ekvador, Englesku, Gabon, Južnu Afriku i Uzbekistan.

Evo njihovih najvažnijih zaključaka:

Na sluh više utječe spol nego dob

Istraživači su pazili na to da obuhvate širok raspon ekoloških i kulturnih uvjeta, uključujući i ruralne i neeuropske skupine koje su često podzastupljene u znanstvenim istraživanjima. Mjerili su osjetljivost pužnice  i, iako je poznato da većina ljudi bolje čuje na desno uho i da sluh s godinama slabi, rezultati njihovih istraživanja pokazali su da spol ima još veći utjecaj.

U svim ispitivanim populacijama žene su u prosjeku imale za dva decibela osjetljiviji sluh od muškaraca.

Okolina igra važnu ulogu

Drugi najvažniji faktor koji utječe na sluh je okoliš. Pritom okoliš ne utječe samo na glasnoću nego i na raspon frekvencija koje osoba može čuti. Ljudi koji žive u šumskim područjima imali su najosjetljiviji sluh, dok su oni koji žive na velikim nadmorskim visinama pokazivali nižu osjetljivost.

Znanstvenici vjeruju da bi uzrok osjetljivijeg sluha u šumskim sredinama mogla biti prilagodba na prirodnu zvučnu kulisu, gdje je osjetljivost važna za preživljavanje. Drugo moguće objašnjenje je manja izloženost zagađenju i buci. S druge strane, slabija osjetljivost u visinskim predjelima mogla bi biti posljedica nižeg atmosferskog tlaka, slabije zvučne provodljivosti ili fizioloških prilagodbi na manjak kisika.

Uočene su razlike i između gradskog i seoskog stanovništva – kod ljudi koji žive u gradovima zabilježena je bolja percepcija viših frekvencija, vjerojatno kao rezultat „filtriranja“ niskofrekventne buke, primjerice one koja nastaje zbog prometa.

Žene su bolje i u prepoznavanju govora

Ženski mozak možda učinkovitije obrađuje i slušne informacije. Za razlike između muškaraca i žena kad je riječ o sluhu mogla bi biti odgovorna hormonska izloženost još u maternici ili sitne strukturne razlike u pužnici, objašnjava prof. Turi King. Dodaje i da žene u drugim testovima sluha, posebno kod prepoznavanja govora, redovito postižu bolje rezultate.

Međutim, prof. King upozorava da osjetljiviji sluh u bučnim sredinama ne mora uvijek biti prednost: „Iako još uvijek ne znamo točno zašto žene bolje čuju, znamo da buka ima negativan utjecaj na zdravlje – od kvalitete sna do povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti – pa osjetljiviji sluh ponekad može biti i izazov.“

Iako sluh prirodno slabi s godinama, ovo istraživanje pokazuje da spol ima puno veći utjecaj na naš sluh nego što smo mislili. Žene su u prosjeku osjetljivije na zvukove od muškaraca. Također, zanimljivo je da okolina u kojoj živimo, poput šumskih područja ili visokih planina, može oblikovati naš sluh. Iako su spol i okoliš važni faktori, nije zanemarivo ni to kako kultura, jezik ili navike mogu utjecati na naše slušne sposobnosti.

Dijana K.M.