U suvremenom društvu, gdje je brzina svakodnevice naglašena, prehrambene navike izložene su brojnim skrivenim rizicima. Dok nastojimo uskladiti profesionalne, obiteljske i zdravstvene obveze, dodani šećer postupno postaje dominantan čimbenik u našem metabolizmu. Iako osigurava kratkotrajan porast energije, dugoročne posljedice njegova prekomjernog unosa često su značajne.

Razbijanje mita: Nije svaki šećer isti

Ključno je razlikovati prirodne šećere od dodanih šećera u prehrani. Prema izvoru Health, organizam različito metabolizira šećer iz jabuke u odnosu na onaj iz gaziranih pića. Jabuka sadrži prehrambena vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera, dok šećer iz sokova ulazi u krvotok naglo, uzrokujući brzi porast razine inzulina.

Pretjeran unos šećera u djetinjstvu povećava rizik od kroničnih bolesti, upozoravaju stručnjaci

NHS (National Health Service) u svojim smjernicama ističe da nije potrebno ograničavati unos šećera koji se prirodno nalaze u mlijeku, voću i povrću. Glavni izazov predstavljaju takozvani slobodni šećeri, odnosno oni koje proizvođači dodaju u industrijske proizvode poput keksa, jogurta i gotovih jela, kao i šećeri prirodno prisutni u medu, sirupima i voćnim sokovima bez pulpe.

Koliko je zapravo "previše"?

Stručne preporuke danas su izuzetno jasne, ali statistički podaci ukazuju na njihovo nedovoljno poštivanje. Prema Cleveland Clinic, odrasli u Sjedinjenim Američkim Državama prosječno unose 17 čajnih žličica dodanog šećera dnevno, što je dvostruko do trostruko više od preporučenih količina.

Freepik

Smjernice su vrlo precizne:

• Američko udruženje za srce (AHA): Preporučuje da muškarci ne unose više od 36 grama (9 žličica), a žene više od 25 grama (6 žličica) dodanog šećera dnevno.

• NHS: Postavlja granicu za odrasle na 30 grama (oko 7 kocki šećera), dok je za djecu ta granica još niža.

• Djeca mlađa od dvije godine: Prema navodima portala Health, uopće ne bi trebala konzumirati dodane šećere.

Skrivene opasnosti: Od karijesa do bolesti jetre

Negativne posljedice prekomjernog unosa šećera nisu ograničene na estetske promjene. Iako je debljanje najvidljiviji ishod, unutarnji organi mogu pretrpjeti ozbiljnija oštećenja. Healthline ističe snažnu povezanost između visokog unosa šećera i nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), stanja u kojem se višak masti akumulira u jetri, što predstavlja jedan od vodećih uzroka bolesti jetre u razvijenim zemljama.

Dodatno, povećan je rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i kroničnih upalnih stanja. Važno je napomenuti da šećer ne utječe isključivo na tjelesno zdravlje; studije koje navodi Cleveland Clinic povezuju visoku konzumaciju šećera s povećanim rizikom od depresije i problemima s dentalnim zdravljem.

Kako čitati između redaka na deklaracijama?

Kupovina prehrambenih proizvoda danas zahtijeva pažljivo analiziranje deklaracija. Proizvođači često koriste različite nazive kako bi prikrili stvarne količine šećera. Na popisu sastojaka potrebno je prepoznati termine poput:

• Visokofruktozni kukuruzni sirup

• Dekstroza, maltoza i glukoza

• Agavin sirup, med i melasa

• Koncentrat voćnog soka

Novi propisi o označavanju hrane olakšavaju potrošačima prepoznavanje dodanih šećera. Prema izvoru Health, obveza navođenja "dodanih šećera" na deklaracijama potencijalno može spriječiti milijun slučajeva kardiovaskularnih bolesti u narednih dvadeset godina. Preporučuje se izbjegavanje proizvoda u kojima je šećer naveden među prva tri sastojka.

Put prema oporavku: Mali koraci, velika promjena

Smanjenje unosa šećera ne zahtijeva drastične promjene prehrane. NHS predlaže praktične mjere: zamijeniti gazirana pića vodom s limunom, postupno smanjivati količinu šećera u kavi ili čaju te birati konzervirano voće u vlastitom soku umjesto u sirupu. Cilj nije potpuno eliminirati užitak iz prehrane, već ponovno uspostaviti ravnotežu. Edukacija o sastavu namirnica koje konzumiramo predstavlja prvi i najvažniji korak prema zdravijoj budućnosti i dugovječnosti.