Iako djeluje bezazleno, četkica za zube zapravo je pravo utočište za milijune mikroorganizama. Na njezinim vlaknima, svakodnevno izloženima vlazi, toplini i ostacima hrane, uspijevaju bakterije, gljivice i virusi – uključujući i one koji mogu uzrokovati bolesti, piše BBC.

„Mikrobi na četkicama potječu iz triju izvora – iz naših usta, s kože i iz okoline u kojoj se četkica čuva“, objašnjava mikrobiolog Marc-Kevin Zinn sa Sveučilišta Rhine-Waal. U većini slučajeva riječ je o bezopasnim bakterijama koje prirodno žive u našim ustima, poput Streptococcaceae mitis i Actinomyces, a neke su čak i korisne jer pomažu u borbi protiv uzročnika karijesa. No, među njima se povremeno mogu pronaći i „uljezi“ – bakterije i gljivice koje inače ne pripadaju usnoj šupljini.

Toplina i vlaga kupaonice idealno okruženja za rast mikroba

Na korištenim četkicama znanstvenici su pronašli bakterije poput Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae i Pseudomonas aeruginosa, te gljivice iz roda Candida koje mogu izazvati gljivične infekcije. „Ovi mikroorganizmi dolaze iz vode kojom ispiramo četkicu, s naših ruku, ali i iz same kupaonice“, upozorava Zinn.

A kupaonica je, pokazuje se, jedno od najgorih mogućih mjesta za pohranu četkice. Toplina, vlaga i zrak ispunjen sitnim kapljicama vode stvaraju idealne uvjete za rast mikroba. Dodatni problem je – toaletni oblak. Svakim ispiranjem WC školjke u zrak se podižu nevidljive kapljice vode i fekalija, koje mogu dosegnuti i do metar i pol u visinu. Na njima se nalaze bakterije i virusi poput onih koji uzrokuju gripu, COVID-19 ili norovirus. Ako je četkica smještena u blizini školjke, nije isključeno da te čestice završe upravo na njoj.

U zajedničkim kupaonicama rizik je još veći. Istraživanja provedena među studentima pokazala su da je čak 60 posto četkica bilo kontaminirano bakterijama koje potječu iz fekalija, a mikrobi su se mogli prenositi s jedne četkice na drugu. Zbog toga se savjetuje da četkice nikada ne dolaze u međusobni kontakt i da ih se ne dijeli, čak ni među članovima obitelji.

Kako održavati četkicu?

Unatoč svemu, većina stručnjaka ističe da rizik od bolesti zbog prljave četkice nije velik. „Ne mislim da se ljudi često razbolijevaju zbog svoje četkice za zube“, kaže mikrobiologinja Erica Hartmann sa Sveučilišta Northwestern. Mnoge bakterije s fekalnim podrijetlom, dodaje, ne prežive dugo izvan crijeva. No, rizik postoji kod osoba oslabljenog imuniteta jer su podložnije infekcijama.

Kako se zaštititi? Najvažnije je – osušiti četkicu. Nakon pranja treba je držati uspravno, na zraku, bez poklopca. Vlažno, zatvoreno okruženje savršeno pogoduje mikroorganizmima. Istraživanja su pokazala da mnogi virusi, poput gripe ili koronavirusa, propadaju kad se osuše, dok bakterije koje uzrokuju karijes počinju odumirati već nakon 12 sati.

Povremena dezinfekcija također pomaže. Stručnjaci preporučuju potapanje glave četkice u antiseptičku vodicu s klorheksidinom ili cetilpiridin-kloridom tijekom pet do deset minuta. Alternativno, može se koristiti blaga otopina octa, iako će ostaviti neugodan okus. Četkicu treba mijenjati svaka tri mjeseca, a ranije ako su vlakna oštećena.

Dolazi vrijeme "dobrih" bakterija

Zanimljivo je da nova istraživanja idu u potpuno suprotnom smjeru – umjesto borbe protiv mikroba, znanstvenici pokušavaju potaknuti rast „dobrih“ bakterija. Probiotičke paste i četkice razvijaju se kako bi poticale kolonizaciju korisnih vrsta poput Streptococcus salivarius ili Limosilactobacillus reuteri, koje mogu spriječiti nastanak karijesa i upala.

Dok ta tehnologija ne postane uobičajena, vrijedi se držati jednostavnih pravila: četkicu čuvati dalje od WC-a, pustiti je da se osuši i redovito je mijenjati. Jer, koliko god zvučalo neugodno, svako jutro i svaku večer u usta stavljamo mali svijet mikroba – a na nama je da taj svijet držimo pod kontrolom.

A. S.