Mediteranska prehrana godinama se smatra jednim od najzdravijih načina prehrane na svijetu, no posljednjih godina sve više pažnje privlači njezina sjevernjačka alternativa, nordijska prehrana. Iako još nema toliko znanstvenih dokaza kao mediteranski način prehrane, prva istraživanja sugeriraju da bi mogla imati vrlo slične zdravstvene prednosti.

Tri osvježavajuća domaća sladoleda za vruće ljetne dane

Nordijska prehrana temelji se na tradicionalnim namirnicama koje su karakteristične za zemlje sjeverne Europe. Naglasak je na cjelovitim žitaricama poput raži, ječma i zobi, bobičastom voću, korjenastom povrću, mahunarkama, masnoj ribi te mliječnim proizvodima s manjim udjelom masti. Za razliku od brojnih modernih dijeta, cilj joj nije brzo mršavljenje nego dugoročno zdraviji i održiviji način prehrane, piše Healthy Food.

Po čemu se razlikuje od mediteranske prehrane?

Iako obje prehrane potiču konzumaciju cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica te ograničavanje industrijski prerađene hrane i crvenog mesa, razlikuju se prije svega po izboru lokalnih namirnica.

Dok mediteranska prehrana uključuje rajčice, papriku, tikvice, maslinovo ulje i lisnato povrće, nordijska se oslanja na ono što prirodno uspijeva u sjevernim krajevima Europe. To uključuje razne vrste bobičastog voća, korjenasto povrće, alge, morske trave i druge lokalno dostupne biljke bogate vitaminima, mineralima i omega-3 masnim kiselinama. Posebna je filozofija nordijske prehrane korištenje sezonskih i lokalno proizvedenih namirnica, čime se osim zdravlja nastoji očuvati i okoliš.

Magnific

Za razliku od mediteranske prehrane, koja se proučava još od sredine prošlog stoljeća i čije su koristi za zdravlje dobro dokumentirane, nordijska prehrana službeno je definirana tek 2010. godine. Upravo zbog toga još uvijek nema dovoljno dugoročnih istraživanja koja bi pokazala može li jednako učinkovito smanjiti rizik od kroničnih bolesti.

Ipak, dosadašnji rezultati djeluju obećavajuće. Analize prehrambenih navika stanovnika nordijskih zemalja pokazale su da osobe koje se hrane na način sličan današnjoj nordijskoj prehrani imaju manji rizik od razvoja bolesti srca i šećerne bolesti tipa 2. Zanimljivo je da se takva povezanost zasad najviše uočava upravo kod stanovnika sjeverne Europe, dok su rezultati u drugim dijelovima svijeta manje izraženi.

Moguće koristi za tjelesnu težinu i kolesterol

Nedavno objavljena analiza više istraživanja pokazala je da nordijska prehrana može pomoći u smanjenju tjelesne mase te snižavanju razine LDL kolesterola, poznatijeg kao "lošeg" kolesterola. Međutim, znanstvenici nisu pronašli značajniji učinak na ukupni kolesterol niti na vrijednosti krvnog tlaka.

Stručnjaci upozoravaju da je za konačne zaključke potrebno više kvalitetnih dugoročnih istraživanja, no dosadašnji rezultati pokazuju da ovaj način prehrane ima potencijal postati jedna od zdravijih prehrambenih opcija.

Evo zašto biste ovog ljeta trebali jesti ribiz

Jedna od najvećih prednosti nordijske prehrane nije samo njezin mogući pozitivan učinak na zdravlje, nego i održivost. Budući da se temelji na lokalno proizvedenim namirnicama, smanjuje potrebu za uvozom hrane i potiče sezonsku prehranu.

Bez obzira na to odlučite li se za mediteranski ili nordijski način prehrane, stručnjaci ističu da su osnovna načela gotovo jednaka. Najveći dio jelovnika trebale bi činiti cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke, orašasti plodovi i riba, dok bi unos crvenog i prerađenog mesa trebalo ograničiti. Drugim riječima, naziv prehrane vjerojatno je manje važan od kvalitete namirnica koje svakodnevno stavljamo na tanjur. Upravo prehrana bogata cjelovitim, minimalno prerađenim i raznovrsnim namirnicama ostaje jedan od najvažnijih temelja očuvanja dugoročnog zdravlja.