Kada se govori o zdravoj prehrani, mediteranski način prehrane godinama je bio glavni uzor – bogat maslinovim uljem, povrćem, mahunarkama i ribom. No posljednjih godina, znanstvenici sve više pažnje posvećuju i njegovoj ''sjevernoj rođakinji” – nordijskoj prehrani.

Ovaj obrazac prehrane potječe iz Danske, Švedske, Norveške, Finske i s Islanda, a sve je više dokaza da povoljno djeluje na srce i metabolizam, čak smanjuje rizik od određenih karcinoma.

‘Epidemiologinja Cecilie Kyro s Danskog instituta za rak odrasla je uz tipične nordijske obroke: doručak od hladne zobene kaše, ručak na bazi gustog raženog kruha i kiseljene haringe, a za večeru često korjenasto povrće s ribom. Taj način prehrane, ispričala je za New York Times, formirao je i njezin kasniji znanstveni interes.

Što je nordijska prehrana?

Baš poput mediteranske, i nordijska prehrana temelji se na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama. No, umjesto maslinovog ulja, koristi se ulje uljane repice koja dobro uspijeva u hladnijim klimama i bogato je zdravim, nezasićenim mastima. Riba – osobito ona masna poput lososa, skuše, sardine i haringe – ključni je izvor omega-3 masnih kiselina.

Prehrana uključuje i obilje korjenastog povrća poput mrkve, repe, pastrnjaka i repe, te kupusnjača poput kelja, kupusa i cvjetače. Bobičasto voće (borovnice, jagode, brusnice) također ima značajnu ulogu, kao i jabuke i kruške. Crveno meso i prerađevine jedu se rijetko i u malim količinama, a alkohol i hrana s puno dodanog šećera ili soli uglavnom se izbjegavaju.

Nordijska prehrana bogata je vlaknima i zdravim mastima, a siromašna zasićenim mastima. Vlakna pomažu smanjenju ”lošeg” LDL kolesterola jer ga vežu u probavnom sustavu i pomažu njegovom izlučivanju iz tijela.

Prema dr. Kjetilu Bjorneviku s Harvard T.H. Chan School of Public Health, takav sastav prehrane smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Harvard Health Publishing objavio je da pridržavanje nordijske prehrane, koja uključuje ribu, cjelovite žitarice te voće i povrće tipično za Skandinaviju, može smanjiti rizik od moždanog udara.

U jednoj danskoj kohorti od 55.000 ispitanika, oni koji su više pridržavali nordijske prehrane, imali su za 14 posto manju vjerojatnost moždanog udara tijekom sljedećih deset godina.

Dr. Kyro ističe i vezu između cjelovitih žitarica poput zobi, raži i ječma te nižeg rizika od dijabetesa tipa 2 i kolorektalnog raka. Omega-3 masne kiseline iz ribe i repičinog ulja dodatno smanjuju upalne procese i pomažu zdravlju krvnih žila.

Dokazi iz studija

U švedskom kliničkom ispitivanju iz 2010., 88 odraslih s povišenim kolesterolom bilo je podijeljeno u dvije skupine – jedna je šest tjedana slijedila nordijsku prehranu, a druga nastavila uobičajeni zapadnjački način prehrane. Nordijska je skupina izgubila više kilograma, imala niži krvni tlak i smanjenu razinu kolesterola.

Zašto je mediteranska dijeta još uvijek tako popularna? Razlog je jasan – stvarno djeluje!

Slične rezultate potvrdila je i analiza iz 2023. godine koja sugerira da nordijska prehrana može smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te pomoći u regulaciji krvnog tlaka i lipida u krvi. Ipak, stručnjaci napominju da je za konačnu potvrdu učinaka potrebno više dugoročnih studija.

Ekološki aspekt

Još je jedna prednost nordijske prehrane naglasak na lokalno i sezonsko. To znači manji ugljični otisak jer je potrebna kraća distribucija hrane. Biljna hrana, koja dominira u prehrani, općenito zahtijeva manje zemljišta, vode i gnojiva od proizvodnje mesa.

Kako se nordijska prehrana uklapa u hrvatski kontekst

Premda Hrvatska geografski i klimatski nije dio europskog sjevera, brojne namirnice tipične za nordijsku prehranu lako su dostupne i kod nas. Jabuke, kruške, kupus, kelj, cvjetača, mrkva i cikla rastu u gotovo svim regijama Hrvatske. Raž, ječam i zob također se uzgajaju, a domaće repičino ulje dostupno je u trgovinama.

Umjesto haringe i lososa, domaći potrošači mogu koristiti plavu ribu iz Jadrana – srdelu, skušu ili inćune – koje također obiluju omega-3 masnim kiselinama.

Epidemiološki podaci za Hrvatsku

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, odgovorne za više od 40 posto svih preminulih. Prevalencija je pretilosti kod odraslih oko 20 posto, a čak 58 posto odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu. Udio pušača viši je od europskog prosjeka, dok je unos voća i povrća niži od preporučenih pet porcija dnevno kod većine stanovnika.

Kolorektalni rak, čija je učestalost povezana s prehranom, jedan je od tri najčešća raka u Hrvatskoj, a rizik raste s dobi. Muškarci obolijevaju češće od žena, a u skupini od 50 do 74 godine pojavnost bolesti je najviša. Hrvatska ima nacionalni program probira na rak debelog crijeva, no odaziv građana još je prenizak.

Zdravlje i ja