Raženi kruh, zob, korjenasto povrće, bobičasto voće i masna riba nekada su bili uobičajeni dio prehrane stanovnika sjeverne Europe. Danas upravo takav način prehrane privlači pozornost istraživača zbog mogućeg utjecaja na zdravlje i dugovječnost.

Riječ je o nordijskoj prehrani, načinu prehrane koji se uglavnom temelji na biljnim i tradicionalnim namirnicama sjeverne Europe. Često se uspoređuje s mediteranskom prehranom jer oba pristupa daju prednost cjelovitim namirnicama, ribi i kvalitetnim izvorima masnoća, dok se crveno meso i prerađena hrana jedu rjeđe.

Broj oboljelih od demencije raste, stručnjaci upozoravaju da prevencija ne počinje u starosti

Jedno istraživanje pratilo je 57.053 stanovnika Danske tijekom 12 godina. Muškarci čija je prehrana u najvećoj mjeri odgovarala zdravom nordijskom obrascu imali su 36 posto manji rizik od smrti u odnosu na one koji su se tog načina prehrane najmanje pridržavali. Druga istraživanja povezala su nordijsku prehranu i s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, piše The Conversation.

Što se jede u nordijskoj prehrani?

Važno mjesto zauzimaju cjelovite žitarice poput raži i zobi, korjenasto povrće i kupus te voće poput jabuka, krušaka i bobičastog voća. Redovito se jedu i masnije vrste ribe poput lososa, haringe i skuše, dok se mliječni proizvodi konzumiraju u umjerenim količinama. Kao glavni izvor masnoća koristi se ulje uljane repice.

Takva kombinacija namirnica osigurava različite vrste prehrambenih vlakana, nezasićene masnoće i antioksidanse. Vlakna iz zobi, raži i povrća važna su za regulaciju kolesterola, šećera u krvi i probavu. Riba i ulje uljane repice izvor su nezasićenih masnoća, dok voće i bobičasto voće sadrže antioksidanse koji mogu pridonijeti smanjenju upalnih procesa. Istodobno, ovakav način prehrane u pravilu sadrži manje šećera i zasićenih masnoća.

Promjene su moguće bez komplicirane prehrane

Potencijalne koristi pokazalo je i 12-mjesečno istraživanje provedeno u Švedskoj na osobama s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2. Sudionici su bijeli kruh i tjesteninu zamijenili zobenom kašom i raženim kruhom, umjesto maslaca koristili ulje uljane repice te su češće jeli lokalne namirnice poput jabuka, bobičastog voća i kupusa, kao i masnu ribu. U usporedbi s osobama koje nisu slijedile takav način prehrane, u nordijskoj skupini zabilježena su poboljšanja nekoliko čimbenika povezanih s kroničnim bolestima, uključujući šećer i kolesterol u krvi, količinu masnoće u jetri te pokazatelje upale.

Je li „hormonski disbalans“ stvarna dijagnoza? Ginekologinja otkriva što kaže medicina, a što društvene mreže

Za prelazak na nordijski način prehrane nisu potrebne posebne ni egzotične namirnice. Među jednostavnim promjenama ističu se zamjena rafiniranih žitarica zobi, raži i drugim cjelovitim žitaricama, češća konzumacija masne ribe, korištenje nezasićenih ulja umjesto maslaca te povećanje količine mahunarki, korjenastog i sezonskog povrća. Istodobno se preporučuje smanjiti unos visoko prerađene hrane. Poanta nordijske prehrane zato nije u pojedinoj „supernamirnici“, nego u dugoročnom izboru jednostavne, lokalne i minimalno prerađene hrane.