Mnogi koji odluče promijeniti način prehrane prvo će u trgovini posegnuti za biljnim proizvodima. Police pritom nisu pune samo svježe blitve i drugog povrća, nego i proizvoda s natpisima „vegan” i „biljno”. No je li sve što nosi takvu oznaku samim time i zdravo i može li se oznakama vjerovati? Odgovor nije tako jednostavan, pa se kod proizvoda s kojim se susrećete prvi put isplati zastati i pažljivo pročitati deklaraciju.

Vegetarijanska prehrana povezana s nižim rizikom od nekih vrsta raka

Jedan od razloga je to što oznake „vegan” i „biljno” u Hrvatskoj trenutačno nisu posebno regulirane. Smatraju se dobrovoljnim informacijama koje proizvođač može navesti po vlastitoj odluci, navode iz Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u odgovoru na upit našeg portala. Dodaju i da to ne znači da proizvođači smiju stavljati bilo kakve informacije na ambalažu.

„Europska komisija ima u planu donijeti propis o informacijama o primjerenosti hrane za vegetarijance i vegane. Međutim, dok se takav propis ne donese navodi poput ‘vegan’ ili ‘biljno’ spadaju u dobrovoljne informacije”, navode iz Ministarstva.

Proizvođač odlučuje sam, ali i odgovara

Zapakirana hrana na hrvatskom tržištu mora biti označena prema europskoj Uredbi o informiranju potrošača o hrani, čija je provedba osigurana Zakonom o informiranju potrošača o hrani, ali i prema drugim propisima koji se odnose na pojedinu hranu.

Foto: Magnific

Uredba određuje koje informacije moraju biti navedene, ali dopušta i dobrovoljne podatke.

I za njih vrijede pravila poštenog informiranja. Ne smiju dovoditi potrošača u zabludu, osobito kad je riječ o prirodi, sastavu, svojstvima, podrijetlu ili načinu proizvodnje hrane. Ne smiju hrani pripisivati učinke ili svojstva koje nema ni isticati kao posebnost nešto što ima sva slična hrana, primjerice naglašavanjem da proizvod sadrži ili ne sadrži određeni sastojak. Nije dopušteno ni izgledom, opisom ili slikom upućivati na neki sastojak ako je on u stvarnosti zamijenjen drugim.

Što kupac može očekivati

Dobrovoljne informacije ne smiju biti dvosmislene ni zbunjujuće, prema potrebi se moraju temeljiti na znanstvenim podacima i ne smiju zauzimati prostor namijenjen obveznim informacijama.

„Zdrava prehrana nije popis namirnica koje smijemo i ne smijemo jesti“ - Sara Kostović o mitovima, navikama i svakodnevnoj prehrani

I za obvezne i za dobrovoljne informacije odgovara tvrtka pod čijim se imenom hrana stavlja na tržište. To može biti proizvođač, vlasnik robne marke ili uvoznik.

Iz Ministarstva naglašavaju da kupci od proizvoda s takvim oznakama očekuju da ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla. Zato oznake moraju biti točne i jasne.

„Također subjekt u poslovanju s hranom mora moći dokazati istinitost i opravdanost korištenja tih navoda”, stoji u odgovoru.

Oznaka ne smije obećavati zdravlje

Posebno pravilo vrijedi za tvrdnje o zdravlju, a ono se odnosi i na veganske proizvode.

„Obzirom da je zabranjeno hrani pripisivati svojstva sprječavanja ili liječenja bolesti ljudi, niti oznake ‘vegan’ ili ‘biljno’ ne smiju sugerirati potrošaču da je proizvod koji ima tu oznaku zdraviji samo po osnovi biljnog odnosno veganskog podrijetla”, upozoravaju iz Ministarstva.

Drugim riječima, oznaka govori o podrijetlu sastojaka, a ne o tome koliko je proizvod zdrav.

Prehrambene navike stvaraju se ranije nego što mislimo. Dr. Močić Pavić otkriva koje pogreške roditelji često rade

Iznimka od te zabrane su jedino prirodna mineralna voda i hrana za posebne prehrambene potrebe, za koje vrijede posebni propisi.

Iz Ministarstva dodaju da se pravila poštenog informiranja ne odnose samo na ambalažu, nego i na oglašavanje i prezentiranje hrane.

I dobrovoljne navode i obvezne informacije na hrani kontroliraju nadležne inspekcije Državnog inspektorata.