Magnezij je ključan za normalnu funkciju mišića i živčanog sustava, proizvodnju energije te održavanje ravnoteže elektrolita. Ljudsko tijelo bez njega ne bi moglo optimalno funkcionirati pa ga mnogi uzimaju i kao dodatak prehrani. No, koliko je magnezija zapravo potrebno tijelu i postoji li mogućnost da se s njegovim unosom pretjera? Na ova pitanja danas nam odgovara nutricionistica Andrea Pavlović koja već na samom početku ističe važnost magnezija govoreći da se radi o esencijalnom mineralu i elektrolitu.

Magnezij u menopauzi: Zašto je toliko važan i kako osigurati dovoljan unos

Odrasla osoba trebala bi unositi između 300 i 400 mg magnezija dnevno (ovisno o dobi, spolu i individualnom stanju), a te se potrebe obično mogu zadovoljiti raznolikom i uravnoteženom prehranom. Sve što trebate učiniti jest u prehranu uvrstiti mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, cjelovite žitarice, lisnato zeleno povrće, soju, avokado te neke vrste voća.  Naravno, postoje situacije u kojima će se kod nekih osoba pojaviti potreba za povećanim unosom magnezija. To su obično sportaši ili osobe koje pate od nekih bolesti ili uzimaju određene lijekove. 

“U pravilu prednost treba dati raznolikoj i uravnoteženoj prehrani, zbog toga što se magnezij nalazi u brojnim nutritivno vrijednim namirnicama. Kada se potrebe za magnezijem mogu zadovoljiti prehranom, dodatak magnezija obično nije potreban. Suplementacija može imati smisla kada se odgovarajući unos ne može postići prehranom ili postoji povećan rizik od nedostatka. Kod osoba kod kojih postoji sumnja na nedostatak ili povećanu potrebu za magnezijem, suplementaciju je najbolje prilagoditi individualnim potrebama uz savjet zdravstvenog stručnjaka”, savjetuje nutricionistica. 

Prepoznajte nedostatak magnezija na vrijeme

Na nedostatak koji spominje Andrea Pavlović moguće je posumnjati ako osjetite grčeve u mišićima, mučninu, slabost, gubitak apetita, a ponekad se može povezati i sa srčanom aritmijom i nekim neurološkim simptomima. Ipak, važno je znati da se navedeni simptomi mogu javiti i kod drugih poremećaja elektrolita pa se u kliničkoj praksi status magnezija najčešće procjenjuje prilikom određivanja njegove koncentracije u serumu.

“No, navedeni pokazatelj također ima ograničenja, s obzirom da se manje od 0,3 % ukupnog magnezija u organizmu nalazi u serumu”, upozorava nutricionistica Pavlović.

Foto: Privatna arhiva Andree Pavlović

Također, povećan rizik od nedostatak magnezija veže se za stariju životnu dob i kronične bolesnike: “Nedostatak magnezija češći je kod starijih osoba, što se može povezati s nedovoljnim unosom magnezija kroz hranu, smanjenom crijevnom apsorpcijom i povećanim izlučivanjem putem bubrega. Povećan rizik također postoji i kod osoba sa šećernom bolešću, hipertenzijom te bolestima praćenima malapsorpcijom kao što su celijakija i kronični pankreatitis. Rizik od manjka mogu povećati i neki lijekovi, primjerice diuretici.”

Uzimanje nijednog suplementa “na svoju ruku” zapravo nije preporučljiva praksa, a to posebno vrijedi kada su pitanju spomenute osobe. Važno je konzultirati se sa stručnjakom jer na tržištu postoje različiti oblici i doze magnezija, a pri odabiru onog koji će vam pomoći obje karakteristike igraju bitnu ulogu jer se različiti oblici magnezija različito apsorbiraju u organizam. 

Organski oblici magnezija pokazuju bolju bioraspoloživost u odnosu na neke anorganske oblike kao što je, primjerice, magnezijev oksid. Međutim, veća doza ne znači ujedno i veći učinak. Važnije je odabrati odgovarajući oblik i dozu ovisno o individualnim potrebama, nego jednostavno unijeti što veću količinu magnezija.

Što ako s magnezijem pretjeramo?

Da, s unosom magnezija moguće je pretjerati kaže nam Andrea Pavlović, i dodaje kako taj pretjerani unos u nekim slučajevima može biti štetan. Rizik zapravo ovisi o funkciji bubrega i samom izvoru magnezija koji se konzumira. Ovo, u pravilu vrijedi za prekomjerni unos magnezija iz dodataka prehrani i lijekova. Magnezij koji se prirodno nalazi u hrani obično ne predstavlja problem, čak ni pri relativno visokom unosu.

U Hrvatskoj 67 neugovorenih pedijatrijskih timova: Ministarstvo otkrilo koje mjere priprema

“Najčešća posljedica prekomjernog unosa magnezija jest proljev, a ponekad se mogu javiti mučnina i povraćanje. Kod vrlo visokih doza, posebice kod osoba s oštećenom funkcijom bubrega može doći i do hipermagnezemije, tj. povišene koncentracije magnezija u krvi. U teškim slučajevima hipermagnezemija može uzrokovati pad krvnog tlaka, poremećaje srčanog ritma te poteškoće s disanjem”, objašnjava nutricionistica.

Dakle, magnezij je mineral koji je našem organizmu potreban i najpametnija odluka zapravo je unositi ga putem prehrane, ali ako vaše zdravstveno stanje zahtjeva bilo kakav dodatak, svakako se prije kupnje posavjetujte s liječnikom ili drugim stručnjakom za prehranu koji će procijeniti vaše stanje i preporučiti vam optimalan oblik i dozu magnezija koju trebate uzimati.