Svake prve srijede u studenom obilježava se Nacionalni dan svjesnosti o stresu, dan koji nas podsjeća da stres nije samo neizbježan, već nešto s čime se možemo naučiti nositi.

Ove godine, 5. studenoga, fokus je na razumijevanju koliko dugotrajni stres može narušiti zdravlje, ali i na učenju kako ga prepoznati i kontrolirati prije nego što postane štetan.

Stres je prirodan odgovor tijela na promjene i izazove. U malim količinama može nas potaknuti na djelovanje i povećati koncentraciju, no ako je preintenzivan ili dugotrajan, iscrpljuje tijelo i um. Stručnjaci upozoravaju da kronični stres može dovesti do problema sa srcem, povišenog krvnog tlaka, oslabljenog imuniteta, nesanice i psihičkih poteškoća poput tjeskobe i depresije.

Nacionalni dan svjesnosti o stresu pokrenula je Međunarodna udruga za upravljanje stresom (ISMA), a cilj joj je potaknuti javnost da prepozna vlastite granice i nauči zdrave načine nošenja s pritiskom. Udruga svake godine promovira provjerene metode za bolje mentalno zdravlje te potiče poslodavce i zaposlenike na uvođenje programa za smanjenje stresa na radnom mjestu, prenosi National Today.

Kako umiriti um i tijelo?

Prvi korak u nošenju sa stresom jest prepoznati kada on počinje negativno utjecati na vaš život. To znači osvijestiti trenutke kada napetost prelazi granicu korisne motivacije i počinje narušavati mentalno i fizičko zdravlje. Naučiti prepoznati te znakove pomaže vam reagirati na vrijeme i spriječiti dugoročne posljedice.

Obratite pozornost na upozoravajuće znakove koje tijelo i um šalju. Fizički simptomi mogu uključivati napetost mišića, glavobolje, iscrpljenost ili nesanicu, dok se emocionalni stres često očituje kroz razdražljivost, zaboravljivost i osjećaj preopterećenosti. Pokušajte povezati te osjećaje s konkretnim situacijama u svakodnevnom životu: što se dogodilo neposredno prije nego što ste  počeli osjećati nervozu?

Nitko na njega nije imun! Ovo su posljedice kroničnog stresa na organizam

Vođenje kratkih bilješki kroz nekoliko dana može vam pomoći da prepoznate uzorke i stvarne izvore stresa. Možda je riječ o jednom velikom problemu, ali češće stres nastaje zbog niza manjih, nagomilanih briga. Kad ih prepoznate, lakše je odlučiti što možete promijeniti i na što možete utjecati. Razmislite i o svojim životnim navikama; poslu, odnosima i dnevnim obavezama. Neke situacije ne možemo kontrolirati, ali možemo smanjiti njihov utjecaj. Ponekad to znači odustati od perfekcionizma, raspodijeliti zadatke ili jednostavno usporiti.

Ovo su tri savjeta psihologa i mentalnog trenera kako se lakše nositi sa stresom

Naučite kako ublažiti posljedice stresa

Iako stres ne možemo uvijek izbjeći, možemo naučiti kako ga smanjiti i ublažiti njegove posljedice. Ključ je u malim, ali dosljednim navikama. Redovita tjelovježba potiče lučenje hormona sreće i pomaže tijelu da se oslobodi napetosti. Kvalitetan san, zdrava prehrana i uzimanje dovoljno tekućine osnovni su stupovi otpornosti, poručuje CDC.

Razgovor je često najbolji početak oporavka. Razgovarajte s prijateljem, članom obitelji ili stručnjakom jer otvoren razgovor o stresu ne znači slabost, već zrelost i odgovornost prema sebi. Jednako važna je i briga o mentalnom zdravlju: tehnike disanja, meditacija, kratke pauze tijekom dana, vođenje dnevnika zahvalnosti ili boravak u prirodi mogu pomoći da se um smiri i tijelo opusti. Stručnjaci savjetuju i ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama te izbjegavanje stalnog izlaganja negativnim vijestima.

Male, svjesne promjene u svakodnevici mogu napraviti veliku razliku jer kad naučimo prepoznati stres i djelovati na vrijeme, vraćamo osjećaj kontrole nad vlastitim životom. Stres je dio života, ali ne smije ga određivati. Upravljanje stresom ne znači izbjegavanje izazova, nego razvijanje sposobnosti da na njih odgovorimo smirenije i svjesnije. Na ovaj dan vrijedi zastati, udahnuti i podsjetiti se, mir nije odsutnost problema, nego sposobnost da se s njima nosimo.