Istraživanja pokazuju da posao igra središnju ulogu u našem zdravlju, osim što osigurava sredstva za život. Dobri radni uvjeti mogu poboljšati opću dobrobit, zadovoljstvo životom i otpornost na stres.

S druge strane, loši radni uvjeti; od prevelikih zahtjeva do nepovoljnih psihosocijalnih iskustava, mogu dovesti do ozljeda i bolesti te dugoročnih posljedica, uključujući povećani rizik od kroničnih bolesti i problema s mentalnim zdravljem. Upravo zbog toga sve se više istražuje kako posao djeluje kao socijalni čimbenik zdravlja, prenosi News Medical. 

Dobri uvjeti rada jačaju otpornost i dobrobit

U časopisu Journal of Social Science and Medicine autori su izdvojili niz čimbenika koji utječu na sigurnost, zdravlje i dobrobit radnika. Organizacijske politike i prakse imaju važnu ulogu jer mogu poboljšati uvjete rada i time unaprijediti sigurnost i zdravlje zaposlenih.

Kada se radnicima pruži prilika da sudjeluju u oblikovanju radnog okruženja, oni lakše prepoznaju probleme i pokreću promjene. Primjerice, stabilno planiranje radnih smjena i kvalitetnije kadrovske prakse mogu značajno poboljšati radne uvjete i zadovoljstvo poslom.

Globalizacija je povećala pritisak na radnike jer se od njih očekuje veća produktivnost u kraćem vremenu. To se najviše osjeća kod radnika na nepuno radno vrijeme i onih u smjenskom radu, koji često imaju manju kontrolu nad radnim uvjetima i slabiju podršku na radnom mjestu.

Zaslužujete bolje! Kako prepoznati toksično radno okruženje i je li vrijeme za novi posao

Kada nema jasnih propisa i njihove primjene, povećava se rizik da poslodavci nude manje zaštite, niže plaće i manje beneficija, što dodatno ugrožava zdravlje radnika.

Oblik samog posla, zadaci, procesi, zahtjevi, radno vrijeme te fizički, kognitivni i emocionalni utjecaji,  snažno oblikuje zdravlje i sigurnost zaposlenih. S promjenama u načinu rada, poput rada na daljinu i širenja nestandardnih oblika zapošljavanja, radnici se sve češće suočavaju s nepredvidljivim rasporedima, viškom ili manjkom sati te kulturom stalne dostupnosti.

Multitasking i stalni zahtjevi za brzinom mogu narušiti koncentraciju i dugoročno se odraziti na zdravlje. Tehnologija i automatizacija zadataka s jedne strane mogu ublažiti ove pritiske, ali s druge strane otvaraju i nova pitanja o sigurnosti i ulozi ljudi u procesu rada.

Fizički i psihološki rizici na radnom mjestu

Radni uvjeti uključuju i izloženost fizičkim, kemijskim i biološkim opasnostima. Nova tehnologija mijenja način na koji radnici dolaze u kontakt s takvim rizicima, a istovremeno donosi i nove alate za njihovu procjenu i kontrolu. Kod nestandardnih oblika zapošljavanja, poput rada na ugovor ili outsourcinga, poslodavci često smanjuju svoju odgovornost za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika. Ipak, fleksibilniji oblici rada mogu nekim zaposlenicima donijeti veću autonomiju i bolji balans između posla i privatnog života, osobito onima s obiteljskim obavezama.

Stabilnost zaposlenja igra veliku ulogu

Kada se poslovi pretvore u nesigurne i privremene, radnici se suočavaju s nestabilnim prihodima, stresom zbog nesigurnosti i manjim mogućnostima za zdravstvene beneficije. 

Psihološki rizici postaju sve važnija tema u istraživanju odnosa između posla i zdravlja. Organizacijska kultura, način upravljanja i odnos prema potrebama zaposlenih snažno utječu na njihovu dobrobit.

Radni stres smatra se jednim od glavnih psiholoških rizika, a zadovoljstvo poslom može biti presudno za zdravlje i produktivnost. Jedno istraživanje provedeno među 567 žena pokazalo je jasnu povezanost između zadovoljstva poslom i općeg zdravstvenog stanja.

Olja Vori: "Medicinske sestre su naša budućnost – moramo voditi brigu o njima!"

Na kraju, zdravlje na radnom mjestu ovisi o nizu čimbenika: od globalnih ekonomskih trendova i tehnologije, preko stabilnosti zaposlenja, do svakodnevnih uvjeta rada. Različite skupine radnika imaju različite potrebe i preferencije, neki žele fleksibilno radno vrijeme, drugi cijene stabilnost, a treći traže ravnotežu između posla i privatnog života.

Zdravlje posla u velikoj mjeri ovisi i o poslodavcima i o zaposlenicima. Buduća istraživanja o promjenama u načinu rada i raznolikim skupinama radnika mogu pomoći u oblikovanju politika i praksi koje će bolje štititi i unaprijediti sigurnost i zdravlje zaposlenih.

Kada posao postaje nezdrav?

Posao može biti štetan za zdravlje ako:

• imate stalni stres i prevelike zahtjeve,
• radite u nesigurnim ili privremenim uvjetima,
• nemate dovoljno kontrole nad rasporedom i zadacima,
• niste dovoljno zaštićeni od fizičkih ili psiholoških rizika,
• nedostaje podrške i poštovanja na radnom mjestu.

Utjecaj posla na tijelo i um

Stres i nezadovoljstvo povećavaju rizik od tjeskobe, depresije i smanjene produktivnosti.
Nestabilno zaposlenje stvara financijsku nesigurnost i smanjuje pristup zdravstvenim beneficijama.

Prekovremeni rad i kultura “stalne dostupnosti” narušavaju privatni život i odmor.
Loši fizički uvjeti (izloženost kemikalijama, loša ergonomija, buka) mogu dugoročno štetiti zdravlju.

Što možete učiniti?

Prije svega razgovarajte s poslodavcem o realnom opterećenju i rasporedu rada.

Pokušajte postaviti granice između posla i privatnog života (isključite poslovne notifikacije nakon radnog vremena).Njegujte zdrav stil života, aktivnost i pravilna prehrana pomažu u nošenju sa stresom.

Ako primjećujete da posao ozbiljno narušava vaše zdravlje, potražite stručnu podršku ili razmislite o promjeni radnog okruženja.

Ana A.