Tko je ikada osjetio potpuni gubitak energije, ravnodušnost prema poslu i osjećaj da više ne može „ništa dati“, vjerojatno je iskusio ono što se danas sve češće naziva burnout. Što točno znači taj pojam, zašto se javlja, kako ga prepoznati i najvažnije, kako se iz njega oporaviti?

Burnout, ili sindrom sagorijevanja, najčešće nastaje zbog dugotrajnog stresa, osobito na radnom mjestu, i pogađa sve više ljudi u različitim profesijama. Iako se najčešće povezuje s liječnicima, nastavnicima i socijalnim radnicima, zapravo nitko nije imun. Pogađa i mlade i starije, zaposlenike i roditelje, svakoga tko predugo živi u stanju iscrpljenosti i pritiska.

Burnout nije samo umor nakon napornog tjedna. To je stanje duboke emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje mijenja način na koji razmišljamo i osjećamo. Osobe koje prolaze kroz burnout često se osjećaju prazno, bespomoćno i bez motivacije. Najčešći simptomi uključuju kroničan umor, nesanicu, glavobolje, gubitak apetita, razdražljivost, teškoće s koncentracijom, osjećaj neuspjeha, povlačenje od drugih i gubitak interesa za posao ili aktivnosti koje su nekad donosile zadovoljstvo, piše Coursera.

Ovo su tri savjeta psihologa i mentalnog trenera kako se lakše nositi sa stresom

Kako si možete pomoći?
Oporavak od burnouta ne događa se preko noći, ali uz svjestan pristup i male, dosljedne promjene moguće je vratiti ravnotežu i osjećaj zadovoljstva.

1. Prepoznajte uzrok
   Prvi i najvažniji korak je prepoznati što točno izaziva iscrpljenost. Je li riječ o prevelikom opterećenju na poslu, lošoj organizaciji vremena, nerealnim očekivanjima ili nedostatku podrške? Ako je stres vezan uz posao, razmislite o razgovoru s nadređenima ili kolegama. Ponekad male promjene u raspodjeli zadataka čine veliku razliku.
2. Postavite granice
   Naučite reći „ne“. Ljudi skloni burnoutu često preuzimaju previše obveza, iz osjećaja odgovornosti ili želje da udovolje drugima. Granice nisu znak slabosti, nego brige o sebi. Odredite radno vrijeme koje poštujete i ne nosite posao kući, ni doslovno ni mentalno.
3. Uvedite male promjene u svakodnevicu
   Oporavak zahtijeva nove navike. Pokušajte dan započeti bez mobitela i mailova, prošetajte u pauzi, redovito spavajte i hranite se uravnoteženo. Tjelovježba dokazano smanjuje razinu stresa i potiče stvaranje endorfina, pa i kratka šetnja može pomoći.
4. Uključite podršku
   Razgovor s bliskim osobama ili stručnjakom može imati terapeutski učinak. Psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralna, pomaže prepoznati obrasce razmišljanja koji potiču stres i naučiti zdravije načine suočavanja.
5. Vratite smisao onome što radite
   Burnout često nastaje kada izgubimo osjećaj svrhe. Prisjetite se zašto ste odabrali svoj posao ili čime vas ispunjava ono što radite. Ako osjećate da ste „zaglavili“, možda je vrijeme za nove izazove, dodatnu edukaciju ili čak promjenu karijere.
6. Odmorite se kvalitetno
   Ponekad je najbolji lijek jednostavno pauza. Ne samo vikend, nego istinski odmor bez osjećaja krivnje. Isključite se od digitalnog svijeta, provedite vrijeme u prirodi, čitajte, bavite se hobijem ili jednostavno – dišite.
7. Obratite pozornost na tijelo
   Burnout nije samo psihički problem. Tijelo također šalje upozorenja. Obratite pozornost na umor, bolove u mišićima, nesanicu ili probavne tegobe. Ti znakovi ne znače da ste slabi, nego da vam organizam poručuje da usporite.

Prevencija burnouta: Kako spriječiti da do njega uopće dođe?

Zapravo, najbolji način borbe protiv burnouta je da ga prepoznamo na vrijeme, prije nego što iscrpljenost preraste u potpuni kolaps. Iako živimo u vremenu u kojem se od nas očekuje stalna dostupnost, visoka produktivnost i perfekcionizam, postoje jednostavni načini kako zaštititi vlastiti mir i energiju. Burnout se rijetko dogodi iznenada. On dolazi polako, neprimjetno, dok iz dana u dan guramo još malo jače, uvjeravajući se da ćemo odmoriti „kad sve završimo“. Ali taj trenutak nikad ne dolazi. Upravo zato prevencija počinje iskrenošću prema sebi.

Prvi korak je priznati da nismo neiscrpni. Nema junaštva u tome da stalno izgaramo za posao, obitelj ili obveze. Ako stalno stavljate tuđe potrebe ispred svojih, ako se osjećate krivo kad odmarate, već ste na putu prema burnoutu. Naučite stati prije nego što vas tijelo prisili. Promijenite način na koji mjerite uspjeh. Uspjeh nije broj odrađenih zadataka ni količina sati koje ste proveli radeći. Uspjeh je kad se probudite mirni, kad imate energije za razgovor, smijeh i sebe. Kad znate kad reći „dosta“.

Obratite pažnju na male stvari koje vas umaraju više nego što biste priznali. To može biti stalno provjeravanje mobitela, osjećaj da morate odgovoriti odmah, misao da vas posao definira. Uvedite male granice: jedan sat dnevno bez tehnologije, večera bez poslovnih tema, vikend bez e-maila. Također, njegujte prostor tišine. Ne morate uvijek biti dostupni, korisni, zabavni. Tišina nije gubitak vremena; to je način da se ponovno čujete. Kad si dopustimo mir, vraćamo moć nad vlastitim ritmom.

Naposljetku, ako već osjećate da vam sve postaje previše, ne čekajte da se raspadnete. Burnout nije dokaz snage, nego upozorenje. Kad se iscrpite do kraja, svijet vas neće nagraditi plaketom, nego prazninom. Promjene ne moraju biti drastične. Dovoljno je da ih napravite na vrijeme.

Zašto nas tehnologija iscrpljuje više nego što mislimo?