Osjećaj usamljenosti u tinejdžerskoj dobi ne ostaje samo na unutarnjoj razini. Novo veliko američko istraživanje pokazuje da su adolescenti koji se osjećaju usamljeno ili doživljavaju sukobe u obitelji skloniji agresivnom ponašanju prema vršnjacima. Posebno su pogođeni dječaci.

Istraživanje je provedeno na više od 10.000 djece u dobi od 10 do 13 godina u sklopu najveće dugoročne studije razvoja mozga i zdravlja djece u Sjedinjenim Američkim Državama, poznate kao ABCD Study. Podaci su prikupljeni od 2015. godine na 21 istraživačkoj lokaciji diljem zemlje piše The Independent.

Dječaci češće na obje strane sukoba

Rezultati pokazuju da su dječaci nerazmjerno zastupljeni i među onima koji iskazuju agresivno ponašanje i među onima koji ga doživljavaju. Kod djevojčica je češći osjećaj da imaju manje prijatelja, no rjeđe reagiraju agresijom. Istraživači navode da takvi obrasci mogu pomoći stručnjacima u boljem razumijevanju načina na koji adolescenti grade bliske odnose te kako se emocionalni doživljaji pretvaraju u ponašanje.

Analiza pokazuje da osjećaj izoliranosti i konfliktno obiteljsko okruženje mogu povećati rizik od problema u odnosima s vršnjacima. U razdoblju rane adolescencije, kada se identitet intenzivno oblikuje, kvaliteta odnosa s roditeljima i vršnjacima ima snažan utjecaj na emocionalni razvoj.

Freepik

Podaci obuhvaćaju razdoblje od 2015. godine do prve dvije godine pandemije, vremena koje je povezano s pogoršanjem mentalnog zdravlja i povećanom razinom stresa kod mladih.

Dugoročne posljedice

Istraživanja pokazuju da tinejdžeri koji imaju kvalitetne i podržavajuće odnose češće u odrasloj dobi imaju bolje mentalno zdravlje i učinkovitije upravljaju stresom. S druge strane, dugotrajna usamljenost i loši odnosi mogu ostaviti trag i nakon završetka školovanja. Zanimljivo je da druga istraživanja upućuju na to da je dovoljan i jedan stabilan, podržavajući odnos s odraslom osobom kako bi se smanjio rizik od depresije, anksioznosti i kroničnog stresa kasnije u životu.

Može li tehnologija učiniti ljude manje sebičnima? Eksperiment iz Züricha otvara raspravu

Rezultati ovog velikog istraživanja dodatno potvrđuju koliko su odnosi u djetinjstvu i adolescenciji važni za mentalno zdravlje. Usamljenost u tinejdžerskoj dobi nije prolazna faza bez posljedica. Ona može utjecati na ponašanje, ali i na dugoročno emocionalno funkcioniranje.

Hrvatska

U Hrvatskoj su izazovi mentalnog zdravlja i položaja mladih sve izraženiji. Istraživanje provedeno na više od 10.000 srednjoškolaca u pet gradova pokazalo je da je 38,9 posto učenika barem jednom svjedočilo vršnjačkom zlostavljanju, dok ih je 18,2 posto bilo izloženo nasilju, a 11,8 posto doživjelo je zlostavljanje putem interneta, piše Hrčak.

Podaci o mentalnom zdravlju dodatno zabrinjavaju. Prema podacima Eurobarometra iz 2023. godine, 60 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine navodi da su nedavne krize utjecale na njihovo mentalno zdravlje, a 57 posto ih je imalo emocionalne ili psihosocijalne poteškoće. Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta pokazalo je da 21 posto srednjoškolaca iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31 posto simptome anksioznosti, a 17 posto ozbiljne simptome stresa.

Depresija u Hrvatskoj: Kako stigma, alkohol i trauma oblikuju mentalno zdravlje

Stručnjaci upozoravaju na nedostatak sustavne podrške, manjak dječjih i adolescentnih psihijatara te dugotrajno čekanje na stručnu pomoć, što upućuje na potrebu za jačanjem preventivnih programa i dostupnije psihološke skrbi za mlade.