Fluorid je anion fluorina, elementa koji prirodno postoji u stijenama, mineralima i vodi. Nalazi se u rijekama, jezerima, oceanu, kao i u mnogim namirnicama, uključujući čaj, žitarice, jabuke, bademe i mlijeko. Prema ABC Newsu, prve spoznaje o njegovu učinku na zube pojavile su se početkom 20. stoljeća, kada su istraživači primijetili da stanovnici nekih američkih gradova imaju manje karijesa, ali tamnije mrlje na zubima (posljedica prirodno visokog fluorida u vodi).

Kako fluorid djeluje na zube?

Fluorid se ugrađuje u zubnu caklinu putem sline. Caklina se svakodnevno troši zbog kiselina iz hrane i bakterija, pa se potom ponovno „obnavlja“ procesom remineralizacije. Kada je u slini prisutan fluorid obnavljeni sloj cakline postaje čvršći, otporniji i stabilniji, rani karijes se može potpuno zaustaviti, a rizik od produbljivanja oštećenja zuba smanjuje se. ABC News navodi da fluorid djeluje poput „kompleta za popravak“, jačajući caklinu i štiteći zub od daljnje štete. Pri visokim koncentracijama, višima od onih preporučenih u pitkoj vodi, može se razviti dentalna fluoroza (blago estetsko obojenje), a tek pri mnogo većim dozama i rijetkom kroničnom unosu oštećenje kostiju.

Jedan posjet zubaru može otkriti rane znakove ozbiljnih bolesti

Dodavanje fluorida vodi

Fluoridirana voda značajno smanjuje karijes. ABC News prenosi da više od 70 dugoročnih istraživanja pokazuje da kada se fluorid dodaje u vodu, karijes opada za više od jedne trećine. Australske i kanadske studije pokazale su da se pogoršanje događa i u suprotnom smjeru, kada se fluorid ukloni, karijes ponovno raste. CDC (SAD) fluoridaciju smatra jednom od 10 najvećih javnozdravstvenih intervencija 20. stoljeća. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2024. provela je najopsežniju procjenu fluorida do sada, analizirajući više od 20 000 znanstvenih radova.

Najvažniji zaključci procjene su:

• Za sve osobe starije od 8 godina sigurna razina unosa iznosi 3,3 mg/dan
  • Pri uobičajenim europskim koncentracijama fluorida u vodi (obično ispod 0,3 mg/l) ne postoji rizik za zdravlje
  • Djeca od 4 do 8 godina mogu razviti blagu dentalnu fluorizu ako gutaju zubnu pastu sa standardnim fluoridom
  • Ako dijete ne guta pastu nego je ispljune, rizik je vrlo nizak
  • EFSA nije pronašla dokaze o ozbiljnim štetnim učincima na kosti, štitnjaču ili živčani sustav pri razinama nižim od 1,5 mg/l
  • EFSA preporučuje dodatna istraživanja za preciznije određivanje praga neurotoksičnosti u trudnoći

Evo što stomatolog može otkriti o vašem zdravlju – pa i navike koje biste radije zadržali za sebe

Fluorid i mozak djece: što govore studije?

DW navodi da se posljednjih godina povećao broj studija koje ispituju povezanost fluorida i inteligencije djece. Zaključci su važni, ali često pogrešno interpretirani. Dio studija otkrio je korelacije u područjima gdje je fluorid u vodi prirodno povišen (npr. Kina, Mongolija). Ta područja često imaju lošiju zdravstvenu skrb, prehranu ili socioekonomske uvjete. Zbog tih „zbunjujućih faktora“ ne može se tvrditi da fluorid sam uzrokuje niži IQ.  Dugoročne (longitudinalne) studije u Europi i Kanadi koje kontroliraju sve relevantne faktore pokazuju da pri razinama preporučenima u Europi fluorid nije neurotoksičan, a štetni učinci pojavljuju se tek pri 100 puta većim dozama od onih koje ljudi uobičajeno unose. Glavna je poruka: doza čini otrov.

U SAD-u, gdje se vodi politička rasprava, Utah je prva država koja najavljuje uklanjanje fluorida iz vode, no znanstveni konsenzus (CDC, NIH, Američka stomatološka udruga) ostaje isti: fluorid pri preporučenim razinama siguran je i učinkovito sprječava karijes.

Može li se živjeti bez fluoridirane vode?

Da, ali je potrebno više brige o oralnom zdravlju. Stručnjaci preporučuju redovito pranje zubi pastom s fluoridom (i ne ispirati usta nakon pranja), konzumaciju što manje šećera i kiselih napitaka, redovite stomatološke preglede, profesionalne tretmane poput fluoridnog laka i korištenje paste sa stannous fluoridom, koja ima i antibakterijski učinak.  Fluorid u vodi nije jedini način zaštite, ali je najjednostavniji i najdostupniji, osobito u zajednicama s nižim primanjima i slabijom dostupnošću dentalnih usluga.