Preventivni pregledi često su nešto što zanemarujemo jer ne osjećamo nikakve simptome i sami sebi govorimo “ma nije meni ništa”, “neću trošiti vrijeme na to” ili “da sam bolestan, valjda bih znao.” Upravo je u tom stavu “kod liječnika idem tek kad mi bude nešto ozbiljno” problem. Činjenica je da se hrvatski građani bore s kroničnim nezaraznim bolestima, posebice kardiovaskularnim i malignim, a zapravo svome zdravlju ne pridaju dovoljno pažnje te izbjegavaju preglede. Ipak, čini se da se taj stav polagano mijenja.

O ovom problemu razgovarali smo s dr. sc. Tomislavom Benjkom, dr. med. specijalistom javnog zdravstva. S obzirom na to da su Vlada RH i Ministarstvo zdravstva svjesni ovog problema, pokrenuta je inicijativa u području prevencije kroničnih bolesti.

Freepik

“Prema navodima stručne i zdravstvene literature dijagnostika i terapija su dosegle određeni plato i jedino se prevencijom može povećati očekivani životni vijek te kvaliteta života stanovništva. Zbog svega navedenog apsolutno su od početka provedbe Preventivnih zdravstvenih pregleda postojale velike ambicije i planovi. Određeno veće pozitivno iznenađanje bilo je samo nakon prve analize odaziva, četiri mjeseca nakon rezultata Pilot projekta. Naime tijekom Pilot projekta, koji je proveden u pet županija, odaziv je bio 10 posto, da bi već četriri mjeseca pa početku pregleda na nacionalnoj razini dosegnuo 70 posto”, kaže dr. Benjak.

Zdravlje je dragocjeno, zato ga čuvajmo i u zrelim godinama

Trenutak za koji smatra da je doveo do velikog porasta odaziva jest činjenica da su napravili organizacijsku izmjenu. Naime, tijekom Pilot projekta pozivanje je vršio HZJZ, a sada liječnici obiteljske medicine pozivaju svoje pacijente na ove preglede. Tijekom ove godine, postotak je narastao na 75 posto, ali to ih, kaže, nije iznenadilo jer su bili su svim Domovima zdravlja i u kontaktu s velikom većinom liječnika. Također, spominje i pozitivnu medijsku kampanju te dobru popraćenost teme u medijima što je očito polučilo izvrsne rezultate.

Radna skupina Ministarstva zdravstva osmislila je sadržaj i koncept preventivnih pregleda: Kada navršite 40 godina svakako se odazovite

“Prema mišljenju i iskustvu naših kolegica i kolega, osobe starije od 40 godina koje nisu bile zadnje dvije godine na pregledu kod svoga liječnika obiteljske medicine u posebnom su riziku. Dob od 40 godina nosi prve znakove starenja organizma što dovodi i do prvih simptoma, koji ako se ne prate mogu prerasti u značajne simptome kroničnih bolesti, komplikacije, pa čak može doći i do smrtnog ishoda. Činjenica da je kod 73 posto pregledanih osoba, koje su starije od 40 godina i nisu zadnje dvije godine bile na pregledu kod svog liječnika obiteljske medicine ustanovljen rizični čimbenik, govori u prilog apsolutne opravdanosti ovih pregleda”, objasnio je dr. Benjak kako je odabrana ciljana skupina pacijenata.

Svjetski dan KOPB-a: Prestanak pušenja nakon dijagnoze najteži je dio za sve pušače

Kod 40 posto pregledanih osoba zabilježene su povećane masnoće u krvi, oko 30 posto njih puši, 29 posto osoba povremeno konzumira alkohol, 32 posto ima povećanu tjelesnu masu, a svega 15 posto pregledanih osoba kaže da je redovito tjelesno aktivno.

Povećane masnoće u krvi i debljina, pušenje i konzumacija alkoholnih pića te neredovita tjelesna aktivnost ključni su faktori rizika koje dovode do toga da osoba razvije kroničnu bolest. Srećom, ove loše navike, kao što su alkohol i pušenje, moguće je promijeniti. Prestankom pušenja, smanjenjem tjelesne mase, redovitom tjelesnom aktivnošću, prestankom konzumacije alkohola osoba stvara mogućnost da ne dođe do pojave prvih simptoma kroničnih bolesti. Upravo zato, važno je odlaziti na preventivne preglede jer će vam oni otkriti koje faktore rizika imate i kako ih možete svesti na minimum.

Freepik

Na ovim se pregledima mogu otkriti i prvi simptomi što će pomoći da se bolest zaustavi na samom početku. Nažalost, dr. Benjak naglašava i da se katkada na pregledima ustanove i uznapredovala kronična stanja. “U ovih godinu dana provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda utvrđeno je da: povišeni krvni tlak ima 24 posto pregledanih osoba, određena odstupanja u EKG-u ima 18 posto pregledanih osoba, povišeni šećer u krvi ima 19 posto pregledanih osoba, a povišeni HB1C – vjerojatna dijagnoza šećerne bolesti ima oko 6 posto pregledanih osoba.  Sve su to ljudi koji nisu prepoznavali ili su zanemarivali simptome i izlagali se riziku njihovih akutnih značajnih komplikacija”, priča sugovornik o tome kakvi su rezultati nakon godinu dana provedbe ovih pregleda.

Radi se i na prevenciji malignih bolesti pa se svim osobama koje se još nisu odazvale, preporučuje da se uključe u nacionalne programe ranog otkrivanja karcinoma.

Noćne more opasnije za zdravlje nego što mislite – veći su rizik čak i od pušenja

“Ono što definitivno treba naglasiti je da ulaganje u preventivu nikako nije trošak za društvo i proračun, već naprotiv ušteda. Preventivom se malim utroškom rano otkrivaju rizici za razvoj bolesti i izmjenama životnog stila štedi veliki novac za daljnju dijagnostiku i liječenje razvijene bolesti. Druga razina preventive je otkrivanje bolesti u što ranijoj fazi, gdje nije došlo do razvoja komplikacija. Na taj način se također štedi novac za kompleksnije terapijske postupke tretmana komplikacija. Prema stručnoj literaturi sa tog područja postoje podaci da 1 Euro uložen u preventivu štedi 60 Eura u sustavu zdravstva po osobi. Sve u svemu vraćamo se na početnu konstataciju da preventiva nema alternativu i da jedino s prevencijom možemo unaprijediti zdravlje pojedinca, sliku zdravlja nacije te produljiti životni vijek u Hrvatskoj”, objašnjava.

Najbolji odaziv bio je u Brodsko-posavskoj županiji

U Brodsko-posavskoj županiji odaziv na preventivne preglede bio je iznimno visok, čak 98 posto. Dr. Tomislav Benjak ovaj rezultat pripisuje povjerenju stanovnika u svoje liječnike, preventivnim aktivnostima i širenju važnosti preventive od strane županijskih zavoda za javno zdravstvo, ali i značajnoj pozitivnoj popraćenosti tema zdravlja od strane nacionalnih i lokalnih medija. U 2026. godini planira se detaljna analiza rizika po županijama. Rezultate analize ustupit će županijskim zavodima za javno zdravstvo kako bi zajednički unaprijedili politike prevencije na županijskim razinama.

Freepik

Preventivni program ne bi bilo moguće provesti bez suradnje brojnih liječnika obiteljske medicine. Čak njih 61 posto uključilo se u provedbu programa. Za ostale koji nisu sudjelovali, planira se utvrditi zašto je bilo tako i pokušati otkloniti razloge koji su ih u tome spriječili. Dr. Benjak kaže da je svjestan da su neki liječnici preopterećeni administracijom kojom se moraju baviti, ali i da rade na tome da se taj problem riješi.

“Također znamo da postoji kadrovska podkapacitiranost mreže ordinacija obiteljske medicine i da ima puno timova bez nositelja. Na svim tim mjestima i županijama nastojati ćemo u 2026. napraviti određene organizacijske prilagodbe na način da uspostavimo punktove za preventivne preglede gdje bi se napravio sav potrebni pregled i njegove nalaze uputilo nadležnom liječniku obiteljske medicine za završno mišljenje. Na taj bismo način osigurali jednaku dostupnost tih pregleda za svu ciljanu populaciju. Plan po pitanju uspostave „preventivnih punktova“ je da odmah do veljače 2026. krenemo sa pilotom u dvije županije gdje smo do sada imali najmanji odaziv liječnika”, govori dr. Benjak o planovima za 2026. i proširenje inicijative.

Poruka građanima

Sugovornik kaže da je provedeno istraživanje na temu odaziva građana te je iz njega zaključeno da je jedan od glavnih razloga što se ljudi nisu odazvali na preventivne preglede bio strah. Ljudi su se bojali toga da se tijekom pregleda nešto ne otkrije po pitanju prvih simptoma ili razvijene bolesti. Ono što bi građani trebali znati jest to da je razina patnje, boli i straha puno veća kad se pojave znatni simptomi bolesti. Zašto? Ako se bolest otkrije u poodmakloj fazi, mogućnosti liječenja su limitirane, a dobar ishod manje očekivan.

Dr. Tomislav Benjak poručuje: “Ne dopustite da Vas početna razina straha i nelagode spriječi da se odazovete na bilo koji preventivni pregled na koji Vas sustav zdravstva zove. Nema čekanja, ni jedan pregled nije bolan, a testovi su brzo gotovi. Odazovite se jer je moguće da ćete spasiti vlastiti život!”