Mogu li gljive pomoći kod nekih čestih zdravstvenih tegoba? Sve više ljudi postavlja to pitanje dok na društvenim mrežama raste popularnost gljiva poput lavlje grive, shiitake i puranova repa. Iako su stoljećima dio prehrane, tek se posljednjih godina intenzivno istražuju njihova potencijalna djelovanja na imunitet, probavu i kognitivne funkcije.

Lavlja griva – potencijalni saveznik mozga

Gljiva lavlja griva (Hericium erinaceus), prepoznatljiva po izgledu koji podsjeća na bijelu gustu grivu, sve se češće koristi u čajevima i dodacima prehrani. Smatra se da sadrži spojeve s antioksidativnim, protuupalnim, antimikrobnim i kardioprotektivnim djelovanjem. Posebnu pažnju privukla je zbog mogućih kognitivnih koristi.

U malom istraživanju iz 2020. godine, 49 sudionika starijih od 50 godina uzimalo je lavlju grivu u obliku kapsula ili placebo gotovo godinu dana. Rezultati su pokazali značajna poboljšanja na testovima kognicije kod skupine koja je uzimala gljivu, kao i bolje rezultate u svakodnevnim aktivnostima. Ipak, riječ je o pilot-studiji i takve nalaze treba potvrditi većim i dugoročnijim istraživanjima. Također, kapsule sadrže koncentrirane aktivne tvari pa nisu isto što i gljiva u prehrani. Neki ispitanici prijavili su mučninu, kožne reakcije i nelagodu u trbuhu.

Spojevi kao što su hericenoni i erinacini mogu prijeći krvno-moždanu barijeru i potiču proizvodnju NGF-a (faktora rasta živaca), što bi moglo objasniti neuroprotektivne učinke. Iako su rezultati obećavajući, većina dosadašnjih istraživanja uključuje male uzorke, životinjske modele ili laboratorijske uvjete.

Znanstveno potvrđeno: Vitamin D3 usporava starenje, štiti srce i mozak

Shiitake – gljiva bogata nutrijentima i imunološkim benefitima

Shiitake gljive (Lentinula edodes) poznate su po intenzivnom umami okusu, osobito kada su sušene. Bogate su mineralima poput kalija, magnezija, željeza i fosfora, te vitaminima B skupine važnima za energiju i živčani sustav.

Jedno istraživanje na 52 odrasle osobe pokazalo je da svakodnevni unos 5 do 10 grama shiitake gljiva kroz četiri tjedna može poboljšati imunološke markere, uključujući smanjenje C-reaktivnog proteina (CRP), pokazatelja upale. Uloga u jačanju imuniteta pripisuje se lentinanu, vrsti beta-glukana, koji stimulira aktivnost imunoloških stanica. No, potrebno je više studija na većem broju ispitanika. Dodaci prehrani na bazi gljiva također nisu jednako regulirani kao lijekovi pa mogu sadržavati prevelike doze aktivnih spojeva.

Puranov rep – gljiva povezana s imunitetom i zdravljem crijeva

Puranov rep (Trametes versicolor) uglavnom se konzumira u obliku dodataka prehrani ili čaja. Bogat je antioksidansima, uključujući fenole i flavonoide, koji štite stanice od oksidativnog stresa.

Laboratorijska istraživanja pokazuju da može djelovati kao prebiotik potičući rast korisnih bakterija poput bifidobakterija i laktobacila te smanjujući udio potencijalno štetnih bakterija. Ipak, kliničkih studija na ljudima i dalje je malo, a sigurnost dugotrajnog uzimanja dodataka nije dovoljno istražena.

Jesu li obične gljive jednako dobre?

Ne treba zanemariti ni klasične gljive poput portobello gljiva i šampinjona. One su prirodni izvor vlakana, vitamina B skupine, selena, kalija i antioksidansa. Posebno su zanimljive jer sadrže vitamin D2, a kada se izlože sunčevoj svjetlosti mogu proizvesti značajne količine tog vitamina. Ako gljive narežete na tanje komade i izložite ih podnevnom suncu, povećavate količinu vitamina D koju će sadržavati, prenosi BBC.

Zdravije nakon kuhanja - ovo povrće sadrži više nutrijenata kad se termički obradi

Gljive su iznimno svestrane. Mogu se dodati u juhe, rižota, tjestenine, umake, wokove ili koristiti kao zamjena za meso u burgerima. Važno je ipak imati na umu individualne potrebe jer neke osobe mogu imati alergije, a dodaci prehrani uvijek se uzimaju uz savjet stručnjaka. Gljive, bilo ljekovite ili uobičajene, mogu biti vrijedan dodatak zdravoj prehrani, no nisu zamjena za medicinsku terapiju.