Freepik
Sigurno ste već čuli razne preporuke: jedni hvale 20-minutni popodnevni odmor kao izvor svježine, dok drugi upozoravaju na moguće zdravstvene zamke. Nakon svega možda je najbolje prošetati malo poslije ručka.
Savjete o temi daje Jen Walsh, direktorica PeakWella i voditeljica programa osobnog wellnessa u FastFitu.
Blagodati popodnevnog "power-napa" (brzog okrepljujućeg sna) poznate su već stoljećima. Navodno su ovom malom ritualu pribjegavali i geniji poput Leonarda da Vincija i Alberta Einsteina.
7 namirnica koje će vam pomoći da brzo utonete u san i mirno spavate
"Kratko drijemanje od 15 minuta može poboljšati fokus, energiju, raspoloženje i kratkoročno pamćenje", kaže Jen i dodaje da ovako kratko spavanje neće utjecati na san noću.
Zamislite drijemanje kao krivulju u obliku slova J: kratki odmori nalaze se u sigurnoj zoni, donose korist i ne nose veće rizike. No, čim drijemanje potraje dulje od pola sata, zdravstveni rizici počinju rasti.
Dugo drijemanje (30+ minuta) Istraživanje na gotovo dva milijuna ljudi pokazuje da su drijemanja duža od 30 minuta povezana s:
Koja je zlatna sredina? Nastojte da vaš popodnevni spavanac bude kraći od 30 minuta, a najbolji učinak daje ‘ubijanje oka’ od 15 do 20 minuta.
Freepik
Zapravo, i jedno i drugo.
"Istraživanja o potencijalnim negativnim učincima dužih popodnevnih drijemanja više govore o sjedilačkom načinu života nego o samom drijemanju. Ako vaše drijemanje potiče ljenčarenje ostatak dana ili utječe na noćni san, to može dovesti do metaboličkog sindroma", objašnjava Jen Walsh.
Duga drijemanja mogu signalizirati temeljne probleme:
No, mogu i izravno uzrokovati probleme:
Kao i kod većine zdravstvenih savjeta, važno je gledati širu sliku. Ako ste neispavani zbog putovanja ili promjene vremena, dulje drijemanje (90 minuta do 2 sata) može biti pravi spas, sve dok ne narušava noćni san. No, ako redovito spavate 7 do 9 sati, svakodnevna duga drijemanja vjerojatno vam nisu potrebna.
Freepik
Evo gdje stvari postaju zanimljive: šetnja nakon obroka može donijeti još više koristi nego popodnevni odmor.
Istraživanja pokazuju da čak i 2–5 minuta hodanja nakon jela smanjuje skokove glukoze u krvi. Ali 15–30 minuta umjerenog hodanja donosi još bolje metaboličke prednosti:
Kada je najbolje vrijeme? Unutar 60–90 minuta nakon ručka, kada šećer u krvi doseže vrhunac. Što bliže kraju obroka, to bolje.
Dodatni savjet: Šetnje nakon večere mogu najviše pomoći u kontroli glukoze, jer se lučenje inzulina prirodno smanjuje u popodnevnim i večernjim satima.
Prema Jen, idealna rutina nakon ručka može izgledati kao klasična siesta.
"Ako netko ima vremena za potpunu siestu—hrana, šetnja, drijemanje—svaka čast! To je pravi cilj!" kaže Jen. "Svakako bih iskoristila šetnju kako bih izbjegla pogoršanje refluksa."
U stvarnom životu, odmor dolazi u raznim oblicima. Ne morate birati između svega ili ničega. Ako vas i nakon šetnje još uvijek prati umor, a nemate vremena za pravi drijemež, pokušajte leći s podignutim nogama i zatvoriti oči na pet minuta. I takav kratki predah može vašem tijelu i umu vratiti svježinu za ostatak dana.
"Baš kao i kod treninga, radi se o doziranju i postizanju učinkovitog odgovora. Više nije bolje."
Evo sažetka:
Što je idealno? Spavajte 7–9 sati noću, prošetajte nakon obroka i čuvajte kratka drijemanja za trenutke kada su vam zaista potrebna.
Trenirate li snagu? Učinkovit trening snage koji zamara mišiće najbolji je lijek za zdrav metabolizam i visokokvalitetan san. Uz prilagodljive treninge otpora iz FastFita, trebate samo 20 minuta, 2-3 puta tjedno kako biste stimulirali mišiće da metabolički reagiraju i budu spremni za odmor.
Zapamtite, drijemanje je alat, a ne obaveza. Kao i kod treninga snage, najučinkovitije nije raditi više, već raditi ono što zaista odgovara vašem tijelu.