Prema podacima NHS-a, dodani šećeri, poput stolnog šećera, meda i sirupa, ne bi trebali činiti više od 5 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, što za osobe starije od 11 godina iznosi oko 30 grama dnevno. Problem je u tome što se šećer u prehrani rijetko pojavljuje samo u očitim oblicima poput slatkiša i deserata, već se često skriva pod različitim nazivima na deklaracijama, kao što su glukoza, fruktoza, saharoza, kukuruzni sirup ili koncentrat voćnog soka.

NHS upozorava da mnoge namirnice koje ne doživljavamo kao slatke, primjerice gotove juhe, umaci, žitarice za doručak, salatni preljevi i čak ketchup, mogu sadržavati značajne količine dodanog šećera, koji se s vremenom lako akumulira kroz svakodnevne obroke. Upravo zato naglasak nije na potpunom izbacivanju šećera, nego na svjesnom čitanju deklaracija, smanjenju učestalosti unosa i postupnom prilagođavanju prehrambenih navika koje su dugoročno održive.

Liječnica Manja Prašek: Zabluda je da je dijabetes "kazna" ili posljedica loše prehrane

Upravo u blagdanskom razdoblju ovo pitanje postaje još važnije. Kolači, slastice i slatki napici dio su tradicije, druženja i osjećaja ugode, pa se mnogi pitaju znači li svjesno smanjenje šećera i potpuno odricanje od blagdanskih deserata. Odgovor je ne.

Freepik

Problem najčešće ne nastaje zbog jednog kolača uz obiteljski ručak, nego zbog kontinuiranog unosa velikih količina dodanog šećera iz dana u dan, često i nesvjesno. Blagdani tako ne bi trebali biti vrijeme krivnje i strogih zabrana, nego prilika za umjerenost, bolji izbor i razumijevanje vlastitih navika, kako bi uživanje u slatkom ostalo dio blagdanske atmosfere, a ne okidač za prejedanje i osjećaj gubitka kontrole.

Ne možete prestati misliti na slatko? Isprobajte ove trikove

Ako imate osjećaj da vas slatki zalogaji samo dodatno potiču na još slatkog, niste jedini. Namirnice bogate jednostavnim ugljikohidratima brzo podignu energiju i kratkotrajno utaže glad, ali bez proteina i masti taj učinak vrlo brzo nestaje. Rezultat je novi pad energije i još jača želja za šećerom. Upravo zato mnogi upadaju u začarani krug grickanja slatkog tijekom dana, piše WebMD.

Freepik

Ovo su trikovi koje možete isprobati kako bi se tome oduprli:

Ne zabranjujte si slatko u potpunosti. Potpuna restrikcija kod mnogih ljudi vodi još jačoj želji za slatkim i kasnijem prejedanju. Manja količina omiljenog slatkiša često je održivija opcija od potpune zabrane.

Birajte umjerenost, a ne količinu. Ako već posežete za slatkim, neka to bude mala porcija koju ćete pojesti svjesno i bez žurbe, umjesto velikih količina “usput”.

Kombinirajte slatko s hranom koja zasiti. Slatki okus u kombinaciji s proteinima ili vlaknima, primjerice voće uz jogurt ili orašaste plodove, može zadovoljiti želju bez naglog skoka šećera u krvi.

Jedite redovito tijekom dana. Dugi razmaci između obroka često završavaju snažnim žudnjama za slatkim i impulzivnim izborima hrane.

Držite zdravije alternative pri ruci. Voće, orašasti plodovi, jogurt ili tamna čokolada u manjoj količini bolji su izbor od industrijskih slastica koje se lako pojedu u prevelikim količinama.

Osam jesenskih namirnica koje prirodno uravnotežuju šećer u krvi

Promijenite fokus kad se pojavi želja za slatkim. Kratka šetnja, čaša vode, žvakaća guma ili promjena aktivnosti često su dovoljni da žudnja oslabi.

Birajte kvalitetu, a ne zabrane. Ako vam se jede nešto slatko, radije odaberite manju količinu nečega što zaista volite, nego velike porcije bez stvarnog zadovoljstva.

Prihvatite da žudnje dolaze i prolaze. Želja za slatkim nije znak slabosti, nego signal koji se može naučiti prepoznati i kontrolirati bez osjećaja krivnje.